Nakon brojnih situacija koje su se desile u Hrvatskoj, a koje se mogu povezati sa rastom ekstremne desnice, Inicijativa „Ujedinjeni protiv fašizma“ organizovala je skupove u više gradova širom zemlje, pod nazivom „Antifašistički marš“. Iako su ovi skupovi u nekim gradovima prošli mirno, u Zadru i Rijeci pojavili su se maskirani mladići u crnom koji su došli da protestuju protiv marša, kao i da učesnike u skupu gađaju petardama.
Prema Ivanu Ugliku, studentu iz Zagreba, kao i učesniku i fotografu na skupu, problemi su nastali već pri najavi ovog događaja.
„Početkom novembra okupile su se razne nevladine organizacije i inicijative, kao i plenum i Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u prostorijama Mreže antifašistkinja Zagreba. Uoči skupa održavala se kampanja, polugerilska, poluslužbena, u vidu plakata i bilborda širom Zagreba i drugih mesta. Međutim, veoma često su se ti plakati cepali, a na njihovom mestu osvanula bi parola ‘Za dom spremni’ ili ustaško ‘U’ slovo“, navodi Uglik za ZOOMER.
Tokom skupova u Rijeci i Zadru desili su se incidenti, tokom kojih je policija reagovala, a potom i uhapsila desetine mladića koji su, kako Uglik objašnjava, bili maloletni.
Činjenica da su oni maloletni govori dosta o tom stanju radikalizacije u Hrvatskoj, gde je sada kul da budeš desničar ili nekakav neoustaša, jer mladi ljudi nemaju nikakav podsticaj da budu liberalno orijentisani ili otvorenog uma.
Ivan UGLIK, student iz Hrvatske (ZOOMER, 17. decembar 2025. godine)
U prilog tome da govori i činjenica da su pojedini hrvatski zvaničnici poput ministra Anušića nakon ovih skupova, izjavili da su oni bili projugoslovenski i antihrvatski orijentisani, navodeći kao argumentaciju i to da je na skupu primetićeno prisustvo ćiriličnog pisma.
🟡 Događaji uoči Antifašističkog Marša
Najjasniji simptom dramatičnog porasta desničarskog diskursa u hrvatskoj javnosti predstavlja održavanje Thompsonovog koncerta u Zagrebu, na kojem je prisustvovalo više od 500 hiljada ljudi. Na tom koncertu manji deo publike nosio je majice sa Thompsonovim likom uz parolu „Za dom spremni“, kako prenosi Radio Slobodna Evropa.
@n1_hrvatska Počeo je najveći koncert u povijesti Hrvatske. Obožavatelji su ispunili Hipodrom do posljednjeg mjesta. #n1info #fyp #markoperkovićthompson #zsgreb #hipodrom #thompson #n1croatia #croatia ♬ original sound – N1 Hrvatska
Jedna od najpoznatijih Thompsonovih pesama, „Čavoglave“, počinje upravo sa parolom „Za dom spremni“, čija je upotreba od 2023. godine kažnjiva zakonom, iako je viši sud u Hrvatskoj 2020. doneo odluku da se pesma sa spornom parolom izuzme iz opsega zakona.
Nakon koncerta održan je takozvani „okrugli sto o Jasenovcu“, tokom kojeg su pripadnici hrvatske političke stranke DOMINO, kao i Hrvatski suverenisti, koji su ujedno i članovi Hrvatske skupštine, relativizovali žrtve koje su stradale u Jasenovcu.
„U logoru nije bilo veće skupine dece, osim dečaka iz Jasenovca i okoline koji su pohađali školu za razne obrte; nisu se onde duže zadržavala, a niti su bila ubijana. Na popisu JUSP Jasenovac stoji da je ubijeno 20.000 dece — takva masovna ubistva ne potvrđuje niti jedan poverljiv izvor i to je jedna od najgorih laži“, poručio je novinar i učesnik u okruglom stolu Igor Vukić, kako prenosi Index.
Snimak spornog okruglog stola izbrisan je sa sajta Hrvatske skupštine, a njegovo održavanje uklonjeno je i sa dnevnog reda.
Poslednje u nizu problematičnih dešavanja za desnicu, uoči antifašističkih skupova, svakako su kulturne večeri u kojima deca iz Novog Sada igraju folklor u Splitu, kao i otvaranje izložbe u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu.
Tokom održavanja Dana srpske kulture u Splitu, nekoliko mladića u crnom, pokušalo je da naruši program dobacivanjima i nacionalističkim povicima, dok je policija morala da obezbedi događaj kako bi sprečila ozbiljnije incidente.
Slična atmosfera pratila je i otvaranje izložbe u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu, gde su se oko prostora okupile ponovo manje grupe desničara odevenih u crno. Iako nije bilo većih incidenata, poruke koje su se mogle čuti od negiranja manjinskih prava do otvorenog vređanja, pa čak i napada a fotoreporterku portala Index, svedoče o atmosferi u kojoj se ovakvi događaji danas odvijaju.
🟡 Momci u Crnom kao reprezentacija Hrvatske desnice
Ono što je svakako zajedničko za sve ove događaje je činjenica da su napadači, uglavnom mladi ljudi koji se veoma često oblače u crno kako bi pravili nerede na određenim dešavanjima, poput onih koji su već navedeni, nakon kojih bi hrvatske vlasti često negirale da se išta desilo. Oni koji trpe posledice njihovih napada su oni koji prema rečima novinarke Maje Sever, ne moraju da skrivaju svoj identitet.
„Za neke smo mi „kurve, crvi i dnovinari“, krivi za sve što ne valja, napadani od ljudi koji skrivaju vlastiti identitet“, prenosi Danas.
Međutim za postupke, momaka u crnom, dolazi i obrazloženje sa samog vrha države. Naime premijer Plenković navodi da su skupovi poput Antifašističkog marša reprezentacija borbe za ideološke podele, kojih u Hrvatskoj prema njemu navodno nema.
„Neposustajuća borba levice za ideološke podele dobila je manifestaciju, na kojoj su hrvatski građani imali priliku da vide iza kojih parola stoje oni koji umišljaju da je Hrvatska u fazi istorijskog revizionizma i ustaštva“, rekao je premijer Plenković u Zagrebu.
Porast tenzija, učestali napadi, relativizacija istorije i prisustvo ekstremističkih poruka pokazuju da se Hrvatska suočava sa ozbiljnim društvenim problemom, normalizacijom ekstremne desnice. Ovakvi događaji nisu izolovani incidenti već deo šireg trenda u kojem se istorijski revizionizam, nacionalizam i neoustaška simbolika sve češće pojavljuju u javnom prostoru, a kojih nije bilo na Antifašističkom maršu 30. novembra.
„Kada Ministar Anušić govori o problematičnim parolama, ne znam na šta tačno misli. Da li misli na deo govora u kojem se prozivaju ratni zločinci i profiteri ili je mislio na deo govorta u kojem se govorio o Petru Preradoviću i Nikoli Tesli, kao i svim drugim glumcima i sportistima koji su Srbi iz Hrvatske, i kojima se Hrvatska ponosi, ili misli na deo govora u kojem se spominju sve nacionalne manjine bez kojih Hrvatska ne bi bila ono što jeste“, zaključuje na kraju Ivan Uglik, student iz Zagreba za Zoomer.
Naslovna fotografija: Canva










