Mikrotrendovi kao jedan od najštetnijih vidova konzumerizma

Kako sam jedne večeri besciljno skrolovala kroz Instagram, pojavio mi se jedan od onih videa koji predviđaju kakva će odeća da bude popularna ili „a must have” ovog proleća. Ono što mi je zapalo za oko jeste da se svi navedeni komadi u potpunosti razlikuju od onih koji su se nosili prošle godine u ovo vreme.

Svake sezone smo bombardovani sličnim sadržajem koji nam nameće šta treba da nam se svidi i šta treba da nosimo da bismo bili u trendu. Ovakva pojava je jedan vid podsticanja konzumerizma poznat pod nazivom „microtrends” ili mikrotrendovi. Ovaj pojam odnosi se na one trendove koji imaju kratak životni vek, konstantno se ažuriraju i vezani su za određeno tržište, u ovom slučaju modno.

Postojanje modnih trendova nije ništa novo niti nužno vezano za 21. vek. Štaviše prvi trendovi su se pojavili još u 14. veku kako bi tadašnja elita ukazala na svoj status. Ženski kostim sastojao se od haljine uske do struka, preko koje se oblačio sirkot, duga haljina bez rukava, rasečena do bokova. Kosa se nosila puštena ili u pletenicama, često ukrašena perlama, dok u kasnom srednjem veku počinje da se nosi henin, visoka kapa konusnog oblika.

U dvadesetom veku već vidimo nešto najsličnije onome što bismo danas okarakterisali kao modni trend, ali sa jednom velikom razlikom: životni vek im je bio između pet i deset godina. Tako imamo specifične stilove vezane za konkretne decenije.

Tokom šezdesetih su to bile mini suknje i mini haljine, često šarenih boja, namenjene da privuku pažnju mladih žena. U ovoj deceniji je došlo i do popularizacije hippie kulture praćene istoimenim modnim trendom. S druge strane, sedamdesete su sa sobom donele produžavanje suknji i haljina, a sa pomacima ka rodnoj jednakosti postalo je popularno za žene da nose pantalone i odela.

Danas usled društvenih mreža trendovi se mnogo brže šire i dolaze do željene publike. Ova pojava naročito je zastupljena na TikTok-u koji zahvaljujući svom kratkom audio-video formatu za kratko vreme prikaže veliku količinu sadržaja. Na taj način ljudi se brzo zasite jednim sadržajem i odmah im je potreban drugi. Iz ovakvog sistema rađaju se mikrotrendovi koji uglavnom traju svega par meseci. 

Značajnu ulogu igraju i influenceri koji su tu da sa svojim pratiocima podele nove trendove predstavljajući ih kao nešto što oni sami nose. Ovakav vid promocije otvara vrata za korišćenje u marketinške svrhe, gde su influenceri sve češće plaćeni od strane raznih brendova da reklamiraju njihovu robu.  

Online kupovina je takođe dovela do buktanja impulsive i nepromišljene kupovine podstičući razvijanje mikrotrendova. Danas smo u mogućnosti da iz svog doma jednim klikom naručimo šta god zamislimo i da nam to bude dostavljeno ispred vrata. Na taj način ne moramo ni dvaput da razmislimo da li je to nešto što zaista želimo, jer smo svesni toga sa kojom lakoćom možemo da dođemo do novih stvari.

Konstantno rađanje i izumiranje mikrotrendova dovodi do toga da kompanije moraju redovno da izbacuju nove linije odece. Potom se okreću društvenim mrežama kao najefikasnijom platvormom za reklamiranje nove robe. Ovaj začarani krug ima kao posledicu rađanje brze mode.

Industrija brze mode bazirana je na radnicima koji su često plaćeni ispod minimalne zarade, a radeći u ekstremno nepovoljnim i neljudskim uslovima. Nije bilo neuobičajeno naići na videe ljudi koji su kupili odeću u Zari ili Shein-u i na etiketama primetili poruke radnika koji mole za pomoć. Većina proizvedene odeće na kraju završi u otpadu, bilo direktno ili nakon kratkog nošenja, ustupajući svoje mesto novoproizvedenoj. Iako ovo predstavlja veliki problem kada je u pitanju zagađenje životne sredine, retko se navodi kao jedan i uglavnom biva zanemaren.

Ono što nam ostaje jeste da menjamo svoje potrošačke navike. Umesto da impulsivno kupimo suknju koju smo videli par puta na TikTok-u, a koja će verovatno izaći iz mode u roku od par meseci i završiti kao otpad na nekoj deponiji, treba da probudimo promišljenog kupca u sebi i kupujemo samo one komade za koje smo sigurni da nam se sviđaju i da se uklapaju u naš lični stil, a ne onaj koji nam se nameće putem interneta. Pojavljuje se i sve više održivih modnih brendova, koji promovišu ekološki i društveno svesnu proizvodnju. Ipak kako ovi brendovi umeju često da budu skupi, kupovina u second-hand prodavnicama je takođe jedna od pogodnih alternativa.

Fotografije u tekstu: Pexels

Nađa Radovanović
Nađa Radovanović
slušam i čitam—>iznerviram se—>pišem

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još