Male hidroelektrane: ima li alternative?

Male hidroelektrane – u poslednjih nekoliko godina najpopularniji način dobijanja energije iz vodenih izvora. U isto vreme, popularan način za investitore da zarade i razlog mnogih protesta koji se događaju širom sveta, a nama najbitnije – u regionu. Dok je rasprostranjeno mišljenje da one ne zagađuju, te su skoro pa idealan mehanizam za dobijanje električne energije, ono na šta ekološki aktivisti upozoravaju jesu, ipak, negativne posledice mHE. One, iako navodno samo sprovode vodu kroz cevi i vraćaju je u vodotok, upravo tim činom ubijaju živi svet. Protiv toga su se pobunile brojne grupe građana, koje su se okupljale kako bi odbranile lokalne reke i neke od njih su i uspele u svojim ciljevima. Za to vreme, stručnjaci smišljaju rešenja za ovaj ekološki problem.

U ovom tekstu predstavljamo najuspešnije aktivističke akcije u regionu, ekološke izazove sa kojima su se suočavale i potencijalne alternative mHe.

Odbrana Stare planine (SRB)

Kanjon Toplodolske reke / Foto: Nemanja Jovanović, Facebook stranica Odbranimo reke Stare Planine

Pro­stor­nim pla­nom op­šti­ne Pi­rot iz 2011. go­di­ne pred­vi­đe­na je iz­grad­nja 58 malih hidroelektrana. Međutim, mnoge od njih planirane su u prvoj i drugoj zoni zaštite, gde gradnja nije dozvoljena. Borba protiv njihove izgradnje tokom nekoliko godina uključivala je mnogobrojne proteste, sukobe sa investitorima, političku borbu, a završena je uspešno zahvaljujući velikoj želji da se odbrane reke – izvor života.

Početkom 2018. godine, profesor i tadašnji dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić obratio se javnosti otvorenim pismom u kojem je izneo stav o neprihvatljivosti idejnog projekta izgradnje mHE „Pakleštica”, na reci Visočici. Između ostalog, navedeno je da je iz­grad­nja mHE „Pa­kle­šti­ca” pla­ni­ra­na u par­ku pri­ro­de, u dru­goj zo­ni za­šti­te i bi­la bi naj­ve­ća od svih pla­ni­ra­nih mi­ni-elek­tra­na, a nje­nom grad­njom re­ka bi niz­vod­no od se­la Rsov­ci bi­la gur­nu­ta u cev dugu dva ki­lo­me­tra, ko­jom bi vo­da za­o­bi­šla Vla­di­ki­ne plo­če, ne­zva­nič­no naj­lep­ši reč­ni ka­njon Sr­bi­je. Takođe je rečeno da su in­ve­sti­to­ri uglav­nom pri­vat­ne kom­pa­ni­je koje interes vide u tome što se pro­iz­ve­de­na elek­trič­na ener­gi­ja is­po­ru­ču­je Elek­tro­pri­vre­di Sr­bi­je, ko­ja pro­iz­vo­đa­či­ma pla­ća po­vla­šće­nu ce­nu od 10,6 do 13,93 evro­cen­ta po ki­lo­vat-ča­su pro­iz­ve­de­ne ener­gi­je, a sve to na kra­ju ide na te­ret gra­đa­na, jer se ra­ču­ni za po­tro­še­nu elek­trič­nu ener­gi­ju u sva­kom do­ma­ćin­stvu u Sr­bi­ji op­te­re­ću­ju sa 0,093 di­na­ra po po­tro­še­nom ki­lo­vat-ča­su. Samim time, in­te­re­sne gru­pe i po­je­din­ci ostva­ru­ju ogrom­nu ma­te­ri­jal­nu ko­rist, na­no­se­ći ve­li­ku eko­lo­šku šte­tu u za­šti­će­nim pri­rod­nim pod­ruč­ji­ma, a sve to pla­ća­ju gra­đa­ni Sr­bi­je, kaže se u pismu. 

Ono što je svima jasno je da turistički potencijal Stare planine nestaje svakom izgrađenom malom hidroelektranom, jer nijedan turista nije zainteresovan da gleda cevi, pogotovo ne u predelu koji je pre toga bio netaknut. Ipak, ceo ovaj projekat veći je problem za same stanovnike ovog područja. Oni su zbog toga protestovali nekoliko godina, što u svojim selima, što u Pirotu, a protesti su došli i do glavnog grada, gde su organizovani nekoliko puta i okupili su desetine hiljada građana. Samo neka od mesta za koja su građani Srbije i regiona čuli zbog pobune meštana su Rakita, Temska, Topli Do… 

U Rakiti teče Rakitska reka. Međutim, kako se pojavio plan male hidroelektrane, koja bi ugrozila i zaštićene vrste – potočnu pastrmku i potočnog raka, meštani su se digli protiv njene izgradnje. Od početka gradnje male hidroelektrane, jula 2017. godine, organizovano je više protesta, kao i pokušaja blokade gradilišta. Od januara 2019. godine, investitoru je zabranjeno izvođenje radova i naloženo mu je da teren sanira i vrati u prethodno stanje, a aktivisti pokreta „Odbranimo reke Stare planine” su u avgustu 2020. probili cev iz Rakitske reke, čime su onesposobili rad male hidroelektrane. 

Probijanje cevi na reci Rakiti, 15.08.2020. godine / Foto: Milan Simonović, Facebook stranica Odbranimo reke Stare Planine

U Temskoj, koja je najveće je selo u Pirotskom okrugu i centar Stare planine, u avgustu 2018. održala se akcija pod nazivom „Molitva za Toplodolsku reku“. Ta reka, kako ime kaže, protiče i kroz Topli Do, selo koje je postalo poznato po najžešćim borbama između meštana i onih koji žele da grade mHE. U tom selu, koje pripada Nacionalnom parku, meštani su 25. februara 2019. počeli da organizuju danonoćne straže da bi sprečili investitora da uđe u selo i započne radove na izgradnji male hidroelektrane. U borbi im se pridružio i muzičar Manu Čao koji je 2019. godine posetio Topli Do i, između ostalog, ispred seoske prodavnice odsvirao nekoliko pesama, što su ispratili lokalni mediji. Nakon sukoba u oktobru 2019. godine, investitor Dragan Josić izjavio je da neće više kročiti u Pirot, a ni Topli Do. To je bila, kako aktivisti gledaju na to, velika pobeda.

U septembru 2019, Skupština grada Pirota usvojila je odluku o brisanju svih lokacija za mHE iz Prostornog plana Grada. Za to su glasali svi odbornici, kako opozicije, tako i vlasti, a Skupština je donela i odluku da se Vladi Srbije i nadležnim ministarstvima uputi zahtev za moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana na teritoriji Parka prirode Stara planina, prenele su Južne vesti. Jula 2020, predstavljen je Nacrt novog prostornog plana Grada Pirota koji ne predviđa izgradnju malih hidroelektrana na teritoriji Parka prirode i turističke regije Stara planina. Novi prostorni plan je rezultat trogodišnje borbe meštana brojnih staroplaninskih sela koji su protestima, blokadama puteva i sukobima sa investitorima uspeli da stanu na put izgradnji mHE.

Načelno smo zadovoljni jer smo odbranili reke Stare planine, ali doza zabrinutosti postoji jer je ostavljena mogućnost izgradnje MHE na reci Nišavi nizvodno od Pirota. Iz tog razloga naša borba ne prestaje. Pratićemo svaki pokušaj gradnje elektrana i na Nišavi, konsultovaćemo stručnjake i videćemo šta nam valja činiti, jer to bi zaista moglo da donese veliku ekološku štetu”, izjavio je tada Dragan Jonić iz udruženja „Odbranimo reke Stare planine”

Brisanje pedesetak mHE, koliko je predviđeno katastrom iz 1987. godine, komentarisao je i Aleksandar Jovanović Ćuta. „Posle dve godine odbijanja političara da reše problem i zabrane izgradnju 58 mHE u zaštićenom području, izbegavanja bilo kakvog razgovora sa nama, konačno su sprečili da nestanu sve reke Stare planine. Da to nisu uradili, meštani bi morali da se sele, jer više ne bi bilo vode. Tako bismo dobili ekološke izbeglice”, rekao je tada. 

Ipak, kako je dodao: „Borba se nastavlja, jer moramo da odbranimo Rakitsku reku koja pripada opštini Babušnica, jer investitor ignoriše rešenje o zabrani radova”.

Borba za rečice Kraljskih Bara (CG)

Foto: Sačuvajmo rijeke Crne Gore, Facebook stranica

U Crnoj Gori, 2008. godine, firma „Dekar” započinje projekat na vodotoku Crni Potok-Čestogaz. Taj projekat počeo je tiho i to toliko tiho da se narednih 12 godina ništa nije događalo u vezi sa njim. A onda, 2020. godine, kreću radovi. Kada niko od meštana to nije očekivao, da će neko krenuti da njihove rečice gura u cevi, počeli su radovi za koje nisu postojali dokumenti ni dozvole za izvođenje. Ubrzo su se meštani organizovali i Mesna zajednica Kraljske Bare je 24. jula podnela inicijativu za prekid planirane izgradnje mini hidroelektrane. Više od 200 građana je potpisalo i peticiju koja je predata uz inicijativu, prenela je Radio-televizija Crne Gore. 

A šta je tačno problem? Prema saopštenju Centra za građansko obrazovanje, rečice Čestogaz, Ljubaštica i Crnja, koje meštani decenijama koriste za vodu za piće, pojenje domaćih životinja, kao i za plavljenje svojih imanja, bile bi gurnute u cevi, čime bi bio ugrožen opstanak na tom području. Ono što je dodatni problem i što bi trebalo da bude prepreka je što je to planirano na prostoru Regionalnog parka Komovi, a ove rečice su prve izvorišne pritoke reke Tare, koja je pod zaštitom Uneska. Takođe, u blizini planiranog zahvata mHE reke Čestogaz i Ljubaštica, na manje od 100 metara, nalazi se veliko seosko groblje koje može biti ugroženo. 

U svojim saopštenjima, CGO je obaveštavao javnost o malverzacijama koje su se događale tokom letnjih meseci kod Kraljskih Bara. Kažu da je inspektor za vode bio dužan da razmotri inicijativu CGO za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora i o tome obavesti CGO, što nije učinio. Inspekcijski nadzor je urađen na vodozahvatu reke Čestogaz, na kojem nije bilo radnika firme koja obavlja radove zbog negodovanja meštana. No, kako kažu, nekim „čudom“ se izvršni direktor te firme našao na tom mestu kada je ovaj inspektor vršio inspekcijski nalaz. „Činjenica da inspektor nije obavestio CGO, kao podnosioca zahteva o planiranom nadzoru, niti predsednika MZ Kraljske Bare, kako bi meštani mogli da prisustvuju i ukažu na prekršaje traženog nadzora, a da je pozvao investitora kao subjekta nadzora na lice mesta umanjilo je efikasnost ove kontrole čime je prekršen Zakon o inspekcijskom nadzoru”, piše u saopštenju.

Takođe navode da je zapisnikom, koji je dostavljen Ministarstvu ekonomije, konstatovano je da investitor izvodi radove u skladu sa odobrenim revidiranim projektima u trećoj fazi, a treća faza podrazumeva i izgradnju objekata i postrojenja mHE i pribavljanje vodne i upotrebne dozvole, kao i licence za proizvodnju električne energije. Nesporno je da se počelo sa radom tek sredinom jula 2020. pa je nejasno kako je inspektor mogao konstatovati gradnju tri godine ranije. Navedeno je i da postoji sumnja da inspektor nije ni izlazio na teren datuma koji piše u zapisniku, jer meštani danonoćno dežuraju na gradilištu i mogli bi da vide ako iko prođe tuda. 

U narednom periodu, meštani su održavali brojne proteste, kojima su ponekad prisustvovali i političari iz opozicionih partija, ali i onih koji su pobedili na izborima 2020. godine. Demonstranti su dobijali razne ponude, kompromisne ideje, ali su ih sve odbijali. Meštani su u više navrata uspevali da oteraju radnike sa gradilišta, a u maju 2021. radovi su, tada privremeno, zabranjeni. Sa protesta, koji su organizovali na skoro nedeljnom nivou, meštani su poručivali vlastima da privremena zabrana nije dovoljna, da je potrebno raskinuti ugovore sa investitorima, te se pitali kako država nema moći da to uradi nakon više godina zahtevanja, prenele su Vijesti.

A onda, u decembru 2021. godine, Vlada Crne Gore prihvata predlog Ministarstva kapitalnih investicija o raskidanju Ugovora o koncesiji za izgradnju mHE „Crnjaˮ, mHE „Ljubašticaˮ i mHE „Crni potokˮ. To je bila pobeda svih građana i organizacija koje su se zajedno borile za čuvanje reka i sela koja ih okružuju. Pobeda nad svim pritiscima, političkim, sudskim, ekonomskim, ali pobeda ljudi koji su danonoćno branili svoje – vodu, kuće, ljude.

Foto: Sačuvajmo rijeke Crne Gore, Facebook stranica

Pola godine kasnije, u junu 2022, počelo je uklanjanje cevi namenjenih gradnji male hidroelektrane iz korita potoka Čestogaz. Na taj način je potvrđena pobeda meštana tog sela, koji su od jula 2020. godine neprekidno protestovali zbog gradnje mHE na vodotocima ispod Koma. „Nakon dve godine, borbe protiv gradnje mHE, koje je pratila nezakonitost, korupcija i neretko bahatost privilegovanih pojedinaca i udruženih interesnih grupa, konačno dočekasmo izvlačenje cevi sa Čestogaza, reke koju su mislili da nam uzmu, mimo svih zakonskih propisa i ugovorom preuzetih obaveza“, napisao je na svom Fejsbuk profilu tada predsednik MZ Kraljske Bare Milovan Labović.

Iz Građanske inicijative Sačuvajmo rijeke Crne Gore saopštili su: „Nakon dve godine teške borbe meštana za reke Potkomovlja (45 protesta, desetak sudskih sporova, meseci dežuranja, bezbroj urgencija, dopisa i zahteva nadležnima…) pobedila je pravda, a bahati koncesionar i uništitelj naše prirode konačno povlači cevi. Reke Bara Kraljskih će slobodno teći! Biljni i životinjski svijet, kao i naša voda – najvažniji resurs je sačuvan u Barama Kraljskim i za buduće generacijeˮ.

Šest dana nakon početka uklanjanja cevi, završeno je. Tu je stavljena tačka na pokušaj otimanja reke i dat je primer kako se bori za prirodu, protiv onih koji bi da zarađuju na njenom nestajanju.

Kako su sačuvane lepote Bunskih kanala (BiH)

Foto: Udruženje građana Majski cvijet, Facebook stranica

Bunski kanali su prirodni fenomen na reci Neretvi. Nalaze se kod Bune, južno od Mostara. To je uski kanal kojim protiče Neretva, a preko sedrene barijere se u nju uliva njena leva pritoka Buna. Bunski kanali su 1970. godine proglašeni delom prirode u Zavodu za zaštitu spomenika prirode Federacije BiH, a tokom osamdesetih godina, to je bilo mesto za takmičenja kajakaša, jer je na tom lokalitetu priroda izgradila ono što se obično gradi veštački da bi se napravila što zahtevnija staza. U novembru 2015. godine, izdaju se dozvole za dve male hidroelektrane – Buna 1 i Buna 2. Vrlo brzo, nevladine organizacije pokreću tužbu na sudu.

Kako izgleda projekat ove dve mHE, opisao Oliver Arapović, predsednik udruženja „Majski cvijet”, u intervjuu za portal Bljesak.info. „Na jednoj strani planirana je izgradnja 650 metara betonskih zidova. Planirana je betonizacija i kompletna Buna se ne bi ulivala u kanal, te bi kanal ostajao skoro pa suv leti, a voda bi se preusmerila da ide na Cvetkov liman u Neretvu. Dalje drugom stranom ispod železničkog tunela, 580 metara drugim kanalom vodiće vodu na strojarnice i tamo će se opet ulivati u Neretvu. Kompletno korito Neretve je zaštićeno, pa je tako ušće reke Bune spomenik prirode druge kategorije, a ovo područje je prirodno plodište i matište endemskih vrsta riba i glavni migracioni kanal za mekoustu pastrmku za ulaz u reku Bunu. Ako bi se izgradile mHE, mekousna pastrmka i šest kritično ugroženih vrsta riba ne bi mogle da idu u svoju migraciju u matičnu Bunu i mreste se tamo”, rekao je Arapović.

Kroz godine, događalo se dosta stvari koje su budile nadu kako kod aktivista, tako i kod investitora. Otkad se saznalo za plan izgradnje dve mHE, javnost je saznala za odbijanje zahteva za izgradnju, zatim povratak investitora, pa brisanje hidroelektrana iz prostornih planova i mnoga druga dešavanja koja su donosila radost, ali i bes. Desilo se čak i da je zakazana javna rasprava koja je bila zatvorena za javnost – tolike su prepreke imali aktivisti. Iz one koja je bila zakazana za 5. maj 2022, javnost je bila isključena zato što je „predstavnik neformalne skupine građana „Stop izgradnji mHE na Buni” pozvao na raspravu „sve građane Mostara”, a „fizički je nemoguće da se rasprava održi u takvim uslovima”. Ali podrška nije falila. Podršku su dobijali sa raznih strana, tu su bili muzičari poput Darka Rundeka i grupe Dubioze kolektiv, ali i svetske zvezde poput Leonarda Dikaprija

Foto: Udruženje građana Majski cvijet, Facebook stranica

Javne rasprave, kojima javnost zapravo jeste mogla prisustvovati, pokazivale su jedinstvenost građana u protivljenju izgradnji mHE i želji da se Bunski kanali odbrane. Krajem aprila 2022. su građani Bune pokrenuli potpisivanje peticije, za koju su prikupili oko 2000 potpisa. Prethodno je sličnu peticiju pokrenulo i Ekološko udruženje „Majski cvijet“, koje je tada prikupilo preko 5000 potpisa. Građani su se takođe organizovali i u više navrata čistili Bunske kanale od smeća koje nesavesni sugrađani bacaju u taj prirodni dragulj. 

Nakon građanske inicijative kojom je neformalna grupa građana „Stop izgradnji mHE na Buni” tražila Izmenu Prostornog plana Grada Mostara ili izmenu Regulacionog plana tog područja, bez da se čeka usvajanje novog Prostornog plana – na sednici Gradskog vijeća Grada Mostara u junu 2022. usvojena je odluka o pristupanju izradi izmena i dopuna Prostornog plana Mostara. Pet meseci kasnije, u novembru, na sednici Gradskog veća sa 25 glasova za, osam uzdržanih i bez glasova protiv, Gradsko veće Grada Mostara usvojilo je Odluku o donošenju i sprovođenju Izmena i dopuna prostornog plana opštine Mostar

Pozdravljamo ovu odluku mostarskih većnika, ali i napominjemo da je kroz predmetne izmene i dopune ‘provučeno’ desetine sumnjivih stavki, gde postoji opravdana sumnja da se pogodovalo pojedinim tajkunima. Od konačnog spasa Bunskih kanala deli nas samo jedan korak – raskid ugovora o koncesiji pa još jednom pozivamo premijera Nevenka Hercega i resornog ministra Donku Jovića da konačno pokrenu proces raskida predmetnog ugovora„, reagovalo je na ovu vest udruženje Majski cvijet, preneo je portal Bljesak.info. 

Ovo, dakle, nije apsolutni kraj, ali je vrlo dobar znak da će epilog biti pozitivan po aktiviste i reku Bunu.

Građanski aktivizam je jedno od rešenja, a koje su alternative mHE?

Foto: Milan Simonović, Facebook stranica Odbranimo reke Stare Planine

Borbe vođene u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini predstavljaju znak da se aktivizmom građani mogu izboriti za ono što im zakonom pripada. Pokazano je da se protestima mogu zaštititi reke, sela i celokupan živi svet. Ipak, postavlja se pitanje, da li samo na taj način građani mogu doći do pravde koju traže, time što će državu „naterati” da poštuje sopstvene zakone? Takođe, ukoliko je cilj da se električna energija ne dobija kroz male hidroelektrane, postoje li alternative ili je potpuno odustajanje od mHE jedino i najbolje rešenje?

Nasuprot onome što nam kaže hidroenergetski lobi, ekološke male hidroelektrane ne postoje”, tvrdi dr Martin Puš iz berlinskog Lajbnic instituta za istraživanje slatkovodnih voda i unutrašnje ribarstvo. „Ekološki uticaji hidroelektrana, kao što su pretvaranje slobodnog toka u akumulaciju, prekid transporta nanosa tokom, stvaranje prepreke migracijama riba i masovno ubijanje riba turbinama (pošto čak ribe duge 30 centimetara prolaze zaštitne rešetke širine 1,5-2 centimetra (rešetke obično imaju širinu 5 centimetara) ispred turbina) mogu se samo delimično ublažiti prilično skupim građevinskim merama, a te mere su toliko skupe da hidroelektrana postaje neekonomična”, objašnjava.

Ipak, kao pozitivan primer male hidroelektrane navodi Unkelmile (Unkelmühle), koja se nalazi na reci Zig (Sieg), blizu Bona, nekada prestonice Zapadne Nemačke. Zig je jedna od najboljih reka za reintrodukciju lososa u Nemačkoj, stoji u tekstu Svetske fondacije za prirodu (WWF). Takođe se navodi da se Unkelmile nalazi 44 kilometra uzvodno od Rajne i stoga predstavlja takozvano usko grlo za losos da stigne do potencijalnih mrestilišta u gornjem delu reke Zig. Unkelmile se sada smatra jednom od malih hidroelektrana „najbolje prakse“ u Nemačkoj iz perspektive zaštite ribe. Od 2011. godine, opsežno je renovirana kako bi se optimizovao prolaz ribe, sa fokusom na bezbednu nizvodnu migraciju. Izgrađen je veliki broj prolaza i obilaznica koje omogućavaju ribama da plivaju nizvodno umesto da prolaze kroz turbine, uključujući dva prolaza osmišljena posebno za jegulje, piše u navedenom tekstu. Finansijska strana, međutim, kaže da su mere nadogradnje za ovu hidroelektranu koštale više od 5 miliona evra (državnog novca), što nju čini neekonomičnom

Na pitanje koje su bolje alternative malim hidroelektranama, Puš daje nekoliko rešenja. Jedno je tehničko unapređenje postojećih velikih hidroelektrana ugradnjom novih, efikasnijih turbina, što rezultira povećanjem proizvodnje električne energije za do 30 posto, prema najvećem svetskom proizvođaču turbina VOITH. Zatim, tu je naravno i solarna energija, u komercijalnim parkovima i na privatnim krovovima, koja je posebno efikasna za pokrivanje potražnje za električnom energijom za klimatizaciju leti. Solarna energija se može skladištiti izgradnjom hidroelektrana sa pumpama (sa skoro zatvorenim vodenim krugom, kao što se na primer koriste u Švajcarskoj) koje se mogu efikasno izgraditi na nekim od strmih planina Zapadnog Balkana. A tu je i energija vetra, posebno na vrhovima planina i u Panonskoj niziji, gde takođe postoje resursi za geotermalnu energiju. Mađarska je, na primer, 2017. bila rangirana kao peta u Evropi po sistemu geotermalnog daljinskog grejanja sa 635,66 GWh, prema podacima objavljenim na sajtu Nemačkog geotermalnog udruženja (BVG).

Naslovna fotografija: Milan Simonović, Facebook stranica Odbranimo reke Stare planine

Tekst je nastao u saradnji sa udruženjem Polekol.
Tekst je dostupan na BHS, engleskom, albanskom i makedonskom jeziku.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još