Hajde da prestanemo da romantizujemo samoubistvo: ubile se tri mlade osobe

Profesionalno i etičko novinarstvo u Srbiji je diskutabilno, ali do koje granice ćemo da budemo nehumani i neljudski? Ovde u Srbiji, samoubistva se romantizuju, što uvodi u nove tragedije. Ovde se tekstovi kose sa svim ljudskim i etičkim pravima. Tekstovi u medijima koji komentarišu samoubistvo kao “herojski čin ili kukavičluk?”, nikada nisu trebali da budu napisani, jer baš takvi naslovi uništavaju ovo društvo i ne rade ništa po pitanju edukacije i prevencije samoubistva. Zato pitam:

Do kada će se ćutati o mentalnim poteškoćama i kada ćemo prihvatiti da nije sramota tražiti pomoć?

Jučerašnji dan je obeležio tri događaja u kojima su tri mlade osobe izvršile samoubistvo. Prvi slučaj se desio negde oko 19 časova i naselju Batajnica, kada je mlada devojka pronađena obešena.

Samo sat vremena kasnije, oko 20 časova, u svojoj kući u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića, mladić od 25 godina, iz karabina je ispalio projektil sebi, dok se treće samoubistvo dogodilo kada je devojka (20) Lj. K. pala sa krova zgrade u Ulici Knez Danilovoj broj 12 u Beogradu.

Psihološkinja Milica Grujić je u razgovoru za Noizz upozoravala da su ovakve tragedije postale normala u kojoj živimo i da smo kao društvo odgovorni i odgovorne, da moramo da promenimo način na koji pričamo o suicidu:

„Velika je greška što se objavljuju senzacionalističke priče sa poslednjim rečima preminulih, sa njihovim oproštajnim pismima iz razloga što to predstavlja okidač za ljude sa suicidalnim namerama ili ljude koji su oboleli od depresije. Takvi tekstovi neće uticati na ljude koji nisu skloni suicidu, ali na vunerabilne pojedince koji se bore sa suicidalnim mislima svakako hoće. Takvih je sve više jer je ljude sramota da potraže pomoć, ali je važno da razumeju da su bolesti psihe zastupljene u društvu i da ih moraju lečiti

Psihološkinja je potom pričala o situaciji sa pandemijom korona virusa koja nedvosmisleno utiče na psihičko stanje svih nas.

„U poslednjih godinu dana se zbog okolnosti kojima smo svi pogođeni javlja povećana potražnja za psiholozima, što je normalno i dobro je što ljudi počinju više pažnje da posvećuju svom mentalnom zdravlju jer je strašno važno da razumemo da kod psihijatara i psihologa treba da ide svako ko oseća potrebu za tim jer ponavljam – to nije nikakva sramota. Umesto da po novinama pišemo o fatalnim slučajevima po ljude praveći od njih medijsku senzaciju, trebalo bi da apelujemo na ljude da se obrate za pomoć kada osete potrebu jer upravo nelečena depresija i zanemarivanje mentalnog zdravlja mogu dovesti do ovakvih tragedija. Moramo uticati na javnost da na drugačije načine percipira psihičke probleme i moramo normalizovati pristup lečenju depresije“, kaže ona.

Grujićeva je podsetila da se društvo mora baviti razgovorima o samoubistvima kao i što treba da razlikujemo 1) otvoren razgovor o samoubistvu, 2) nagonima za samoubistvo i 3) prethodnim slučajevima suicida, ali treba da razumemo ulogu medija u tome kako se izgrađuje manir na koji pričamo o tome.

Postoji pojava koja se zove Verterov efekat, koji je izveden na osnovu slučaja iz Geteove knjige „Jadi mladog Vertera“, a ona je po svom izlasku navodno inicirala veliki broj samoubistava kod mladih ljudi. Upravo to nam ukazuje na činjenicu da moramo da vodimo računa kako u javnost plasiramo vesti o suicidu i kako postavljamo takve priče, koje se često romantizuju tako da deluju kao nešto što je prihvatljivo neizbežno, umesto da pričamo o važnosti mentalnog zdravlja i prevenciji suicida uz pomoć stručnih lica da do ovakvih slučajeva ne bi dolazilo“, zaključuje Milica Grujić.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još