Vanja nas motiviše: Kako „self care“ menja internet kulturu?

Internet je ogromno mesto, i na njemu može da se nađe bilo šta o bilo čemu. Da, uglavnom su to negativne vesti o negativnim stvarima koje se dešavaju u našem negativnom svetu, od kojih se ne može pobeći. Na primer, do skoro nisam želela da otvorim twitter nalog, znajući šta mogu da očekujem na njemu. Ipak, mladi su shvatili da se društvene mreže mogu koristiti i za neke bolje stvari. Slike, tekstovi, čitavi nalozi koje karakteriše pozitivan, ohrabrujući način razmišljanja pun podrške – baš ovo menja internet kulturu cele jedne generacije.

Self care, naravno, nije novost. Otkako postojimo, činili smo stvari koje bi nam ulepšale i olakšale svakodnevni život. Neki bi to nazvali ugađanjem, možda, iako se ova dva pojma ne poklapaju potpuno. Pedesetih godina prošlog veka, self care predstavljao je niz zadataka koji su ljudi u mentalnim ustanovama izvršavali da bi se podsetili sopstvene vrednosti i osećali bolje. Samim tim, sve što radimo da bismo se osećali bolje i fizički i psihički, današnja je definicija brige o sebi.

Već spomenuto ugađanje sebi svakako spada u self care. Zamislite sledeće – dolazite kući nakon napornog dana. Nemate planove za veče, te spremate sebi neko toplo piće, pokrivate se mekanim ćebetom i puštate Netflix. Ne zvuči li to divno? Pogledajmo, zatim, motivaciju i težnju da budemo bolja verzija sebe. Čitanje makar jednog poglavlja svaki dan. Redovno učenje ili rad na projektima, i interesovanje za ono čime se bavimo. U početku to nije lako, ali jednom kada nam pređe u naviku, osećaćemo se sve bolje i bolje. Postoji još mnogo različitih vidova self care-a, ali moramo da spomenemo i onaj najteži. Udaljavanje od toksičnih prijatelja, na primer, ili raskidanje veze u kojoj se ne osećaš dobro.

Briga o sebi koja nije nimalo lepa niti estetična, i gde se u procesu možemo zapitati „šta ja to radim“. Međutim, u trenutku kada shvatimo da je to najbolje za nas, osećaćemo se bolje. Zaista.

Još jedna važna stvar kojoj je doprineo self care jeste svest o psihičkim tegobama i bolestima. Pogotovo tokom karantina, koji je doneo depresivna i anksiozna osećanja mnogima, mladi su se aktivirali i pomažu jedni drugima. Na internetu se mogu pronaći vežbe za pravilno disanje tokom napada panike, ili kako se izboriti sa paranoičnim mislima prouzrokovanim nekim lošim događajem (kojih danas, nažalost, ima previše). Naravno, moramo istaći da ljudi koji daju ove savete uglavnom nisu psihoterapeuti ili bilo kakvi stručnjaci. To su, pre svega, empatični mladi ljudi. Veliki deo njih zapravo prolazi kroz iste stvari i želi da sa drugima podeli šta je njima pomoglo, u nadi da će pomoći i nekome drugom.

Oni koji ne žele da se upuste u davanje saveta, tu su da bi bodrili druge. Svakodnevni podsetnici nalaze se u mnogim formama – fotke, motivacioni citati, videi, čak i pesme. Podsećaju ostale da su voljeni i prihvaćeni, da nekome znače i da su ponosni na njih. Ne možemo ni da zamislimo koliko su ove jednostavne misli pomogle raznim ljudima.

S obzirom da razumemo koliko ovo može da znači drugima, hajde da se i ja oglasim sa sličnim – za početak, nešto o današnjem danu, koji kao da svi preziru.

Ćao.

Drago mi je da si tu.

Danas je ponedeljak, i znam koliko to mučno zvuči. Moraš da ideš u školu, na faks ili posao, i ko zna šta te čeka tamo.

Međutim, ja verujem- ne, ja znam da ćeš izgurati. Jači/a si od svega što ti se ispreči, i nećeš dozvoliti da te bilo šta slomi.

Znam da ti to možeš. Znam da ćeš uspešno proći i kroz ovaj ponedeljak, i utorak, i sve dane koji ti predstoje.

Ako se ne osećaš dobro, to je u redu. Udahni duboko, ispravi leđa i sa osmehom pretrpi danas. Nije lako, ali biće lakše uskoro.

Verujem u tebe, i ponosna sam na tebe.

Drži se.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još