Opasnost bosanskih piramida

Semir Osmanagić, pseudoarheolog, je 2005. godine obišao brdo Visočica kod Visokog u centralnoj Bosni. Brdo Visočica je piramidalnog oblika i Osmanagić je odlučio da izađe u javnost sa tvrdnjom da je ovo brdo upravo prava, ljudskom rukom građena, najstarija piramida na svetu. Uprkos demantovanju lokalne i svetske naučne zajednice, ova ideja je dobila ogromnu podršku, kako ljudi i medija, tako i političara u Bosni. Kako se ovo desilo?

Semir Osmangić je rođen u Bosni i Hercegovini i kasnije se preselio u Ameriku gde se bavio preduzetništvom. Navodno je godinama „proučavao“ piramide po svetu, zanimao se za kulturu Maja gde je njihove piramide povezivao sa vanzemaljcima i Atlantidom. Kasnije je ovom pseudoarheološkom tezom doktorirao 2009. godine na Univerzitetu u Sarajevu, na vrhuncu svoje popularnosti.

Došavši natrag u Bosnu iz Amerike, brdo Visočica je nazvao „Piramida Sunca“, okolna brda takođe proglasio piramidama, i sada je Visoko „Bosanska dolina piramida“. Po njegovim rečima, postoji pet piramida, koje su najstarije na svetu, proizvod paleolitske bosanske supercivilizacije, četiri strane najveće piramide se poklapaju sa četiri kardinalne tačke kompasa, piramide su povezane sa kompleksom podzemnih tunela na čijim zidovima se nalaze najstariji natpisi na svetu.

Foto: Youtube: Balkan Info

Nakon ovih izjava, Osmanagić započinje medijsku kampanju. Pojavljuje se u prepoznatljivim pantalonama i šeširu, kao kakav superheroj, Indijana Džouns, i započinje informisanje javnosti o najnovijem „otkriću“. Sve se ovo čini bezazleno, međutim, kasnije osniva fondaciju „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, gde sakuplja novac za dalja istraživanja. Takva istraživanja traju i danas, Osmanagić i njegov tim i dalje izlaze u javnost sa rečima o raznim „misterioznim“ artefaktima i dokazima koje su pronašli da piramida postoji.

Zanimljivo je što do danas nije pronađen nijedan jedini artefakt koji ovo dokazuje.

Pored arheologa, naučnici Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli su objavili izveštaj istraživanja gde je rečeno da je morfologija Visočice posledica prirodnih formacija, bez ikakvih dokaza o ljudskim tvorevinama.

Ipak, pored svih pokušaja naučnika da informišu javnost o netačnosti Osmanagićevih izjava, javnost i mediji su rado prihvatili ovu senzacionalističku priču kao istinitu i broj posetilaca ove „piramide“ se povećava. Međutim, da bi shvatili zašto se ovo dešava moramo najpre razumeti taktike koje Osmanagić i njegov tim koriste kako bi objasnili svoj rad i pronalaske, kao i društveni kontekst Bosne danas.

Jedna od taktika pseudonaučnika je premeštanje argumenata sa jedne naučne discipline na drugu, pozivanje na izmišljene analize i korišćenje termina koje prosečan čitalac ne može razumeti, u nadi da će tako zamaskirati svoj nedostatak argumentacije i time impresionirati i zavarati publiku.

“Dobar primer zamagljivanja i skretanja sa linije osnovne argumentacije je slučaj „Bosanske piramide Sunca“. Suočen s time da ni posle mnogih godina iskopavanja na brdu Visočica nije pronađen nijedan arheološki dokaz u prilog tvrdnje o postojanju „piramide“ (naime nijedan artefakt, objekat ili struktura, osim prirodnih geoloških formacija), njen istraživač, umesto arheoloških, nudi bombastična i slabo razumljiva objašnjenja, koja na prvi pogled izgledaju kao da su iz domena prirodnih nauka…”

Milosavljević, M., & Palavestra, A. (2017). Abuse of Natural Sciences in (Pseudo) Archaeology. Etnoantropološki problemi, 12(3), 825-851.

Kao što je već rečeno, prezentacija i teatralnost su nešto što Osmanagić koristi kako kroz izgled, tako i kroz govor. On piramide predstavlja kao nešto senzacionalno, misteriozno, kao istinu koja se krila od ljudi, nešto što će postati nacionalno blago Bosne i time spasiti malu državu na Balkanu. Postavlja se kao autoritet, heroj, što i postaje u očima javnosti. Mediji podržavaju ovu priču, dolazi do ogromne popularnosti, pa se tako uključuje još osoba koje nemaju veze sa arheologijom. Među njima je i Novak Đoković. Novak takođe predstavlja Osmanagića kao naučnika i velikog iskusnog istraživača. Piramide vidi kao „raj na zemlji“, naglašava „energetska čvorišta“ i „koncentrične krugove“ koji se navodno tu nalaze.

Novak kasnije otvara teniske terene u Visokom.

Foto: Youtube: BosnianPyramidsTV

Nakon osnivanja fondacije, i dolazak turista i poznatih ličnosti u Visoko, stanovnici grada kreću da žive bolje, hoteli dobijaju ime po piramidi, i pružaju pogled na nju, grade se novi putevi u gradu, prave se i kupuju suveniri i prodaju karte. Stanovnici Visokog danas žive bolje, i zbog turističkog i ekonomskog aspekta političari kreću da podržavaju ceo projekat. Čak i pored toliko dokaza o nepostojanju piramida, država Bosna kreće da finansira „istraživanja“, sve zarad porasta turizma i popravka ekonomske situacije u Bosni. Međutim, postavlja se pitanje koliko je ovo pametan potez političara, a koliko njihova lenjost i nerazumevanje u kulturu i nauku.

Arheolozi takođe pokušavaju da skrenu pažnju na činjenicu da Osmanagićeva „iskopavanja“ zapravo uništavaju prave neolitske i srednjovekovne ostatke koji se tu nalaze. Dok su pseudoarheološka istraživanja finansirana, muzeji i arheološke zbirke u Bosni se zatvaraju usled nedostatka novca i pomoći države. Da li je bolje i pametnije ulagati u nauku i istinsko kulturno nasleđe koje Bosna i Hercegovina već poseduje, ili ulagati u prevaru?

Postavlja se pitanje u nauci kako sprečiti popularizaciju ovakvih izjava i kako najbolje informisati javnost o njima, kada ovakvi slučajevi i ideje prelaze iz bezazlenog, suludog i simpatičnog u opasno? Kako posmatrati Semira Osmanagića, kao heroja i avanturistu, ili kao dobrog biznismena koji je uvideo ekonomsku i sociološku situaciju u posleratnoj Bosni i iskoristio je u svoju dobit? Gde povlačimo granicu između slobode govora i prevare? Osmanagić takođe drži predavanja po celom svetu, pa je tako ove nedelje i u Srbiji. Ako želite da ga slušate, naravno, morate kupiti kartu.

Cover Photo: YouTube: BosnianPyramidsTV

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još