Slučaj Rio Tinto: drugi deo

Svesrdna podrška donosilaca odluka

Memorandum o razumevanju potpisan je između Vlade Srbije i kompanije “Rio Tinto” 2017. godine. Dve dogine kasnije, usvojen je Prostorni plan područija posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala. Formirana je i radna grupa za implementaciju projekta “Jadar” u kojoj su predstavnci resornih ministarstava i kompanije. Ono što možemo čuti od predstavnika i predstavnica vlasti su uveravanja da će se postupati isključivo po standardima zaštite životne sredine.  

Nezadovoljni građani i građanke 4. marta predali su 32.000 potpisa peticije protiv izgradnje rudnika Predsednici Vlade. Prema tvrdnjama jednog od predstavnika meštana Jadra, Zlatka Kokanovića, Brnabić je na pitanje da li je bitnija rudna renta od 19.500 ljudi odgovorila :

“Rio Tinto je neupitan. Mi nismo UN.”

Premijerka karakakteriše “Jadar” kao projekat od suštinskog značaja za Srbiju, zbog eksploatacije litijuma i borata iz jadarita, kao i zbog uticaja na razvoj zelene ekonomije. Ona je u svom ekspozeu navela zaštitu životne sredine kao prioritet Vlade i u skladu sa tim ističe da će projekat Rio Tinta pre svega biti odgovoran prema prirodi.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović u januaru je govorila  o projektu “Jadar”: „Postoji puno dilema i pitanja vezanih, recimo, za jadarit, ali ono što sa sigurnošću mogu da kažem- Vlada Srbije neće potpisivati nikakav ugovor ukoliko on ne bude u potpunosti odgovarao svim ekološkim standardima.” Tada je rekla da sve mora biti rađeno u skladu sa najmodernijim tehnologijama, bez obzira na cenu, jer životna sredina mora ostati čista. Takođe, na sednici Skupštine Srbije 15. aprila rekla je da će se odluke donosti tek kada budu završene studije o istraživanju i eksploataciji jadarita, kao i one o životnoj sredini, te da život u Jadru neće nestati jer u Srbiji postoje zakoni koji se poštuju.

Šta zamera struka?

Naučna savetnica Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, dr Dragana Đorđević je predstavnica akademske zajednice koja aktivno učestvuje u borbi građana i građanki protiv uništenja životne sredine. Na njenu analizu poziva se i najveća peticija protiv izgradnje rudnika “STOP Rudniku litijunma! Rio tinto- Marš sa Drine!” koju je osnovalo 19 različitih organizacija, a do sada potpisalo više od 65.000 ljudi.

Naime, dr Đorđević za Balkan Green Energy News objašnjava da tretiranje rude sumpornom kiselinom na temperaturi od 250 stepeni može imati teške posledice po prirodu, ali i po zdravlje ljudi i životinja. Takođe, kaže da je nepoznanica šta pronađena ruda ima u sebi od opasnih materija (a rude na prostoru Srbije veoma često sadrže toksične elemente). Strahuje da će otvaranjem rudnika stradati plodno zemljište na kome meštani privređuju decenijama u nazad, kao i sva poljoprivreda u okolini Jadra zbog zagađene vode. Ona kaže da bi izlivanje reke Jadar bilo mnogo češće, te da bi ta potencijalno zagađena voda “rasejavala otrove” dalje u prirodu, između ostalog dospela i u podzemne vode, koje su važan resurs pijaćih voda u našoj zemlji. Za sanaciju te štete, tvrdi dr Đorđević, bili bi potrebni vekovi. Budući da je Jadar pritoka Drine, u kojoj žive zaštićene vrste, a ta voda preko Save dospeva u gradove širom Srbije, ostvarenje projekta “Jadar” dovelo bi do ozbiljnih posledica.

Ona kaže da će za Srbiju finansijska dobit od 4 odsto rudne rente, biti zanemarljivo mala u odnosu na ekološku katastrofu do koje bi dovelo poslovanje Rio Tinta u Srbiji. Takođe, izražava sumnju da će kompanija otići nakon što ostvari svoj cilj “bez ikakve obaveze prema problemu koji će za sobom ostaviti, a koji će ugrožavati životnu sredini i zdravlje ljudi u decenijama i vekovima koji slede”.

Aktivisti i aktivistkinje upozoravaju da će zbog otvaranja rudnika 19.000 meštana biti raseljeno iz svojih domova. Pojedini su već prodali svoju zemlju, ali postoji i dređen broj ljudi koji to odbijaju. Iz kompanije kažu da im je važno da sve strane budu zadovoljene u procesu kupovine zemljišta, te da će raditi isključivo u skladu sa propisima.

U obrazloženju peticije tvrde da  usvojen prostorni plan krši zakon, jer nema dugoročnog plana eksploatacije litijuma i da se zbog toga ne može odrediti stvaran uticaj rudnika na životnu sredinu. Takođe, oni optižuju kompaniju za netransparentno poslovanje, te izražavaju sumnju na potencijalnu korupciju.

Šta kažu građani i građanke?

Predstavnica Udruženja “Zaštitimo Jadar i Rađevinu” Marija Alimpić za N1 kaže da to udruženje očekuje od države da raskine saradnju sa Rio Tintom, te da poništi, prema njenim rečima “nelegalan” prostorni paln, zbog moguće ekološke katastrofe.

U oktobru prošle godine organizovan je protest lokalnog stanovništva sela Brezjak protiv izgradnje rudnika.

Prethodno pomenutu peticiju “Rio Tinto – Marš sa Drine!” potpisalo je 62.000 ljudi do 9. aprila kada je ispred predstavništva Rio Tinta u Beogradu održan protest, kao i performans “crveni karton za Rio Tinto“ kojim se kompaniji poručuje da  nije dobrodošla u Srbiju.

Najmasovnija pobuna građana i građanki dogodila se 10. aprila u glavnom gradu. Jedan od povoda “Ekološkog ustanka” bila je i najava izgradnje rudnika kod Loznice. Protestanti su se okupili ispred Skupštine, nakon čega su, između ostalog protestovali i ispred sedišta Rio Tinta.

 Ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta, ovim povodom rekao je: “Propašće vam svaki evro koji ste uložili da trujete našu Srbiji…Ovo je naša zemlja. Dobrodošli ste svi, ali pod jednim uslovom- nema trovanja naše dece.”

Dok građani i građanke strahuju od posledica poslovanja Rio Tinta u njihovoj zemlji, predstavnici kompanije ponavljaju da će sve biti urađeno po zakonima Republike Srbije uz upotrebu najsavremenije tehnologije- od nadležnih insitucija ni traga i glasa.

Sa jedne strane, ovaj slučaj jasno pokazuje nepoverenje građana i građanki u nosioce vlasti, jer uprkos njihovim uveravanjuma da je očuvanje životne sredine “prvi prioritet” ovog projekta, izbijaju pobune, jer ljudi sumnjaju i strahuju da institucije neće moći da ih zaštite ako Rio Tinto ipak bude poslovao kao na drugim mestima gde je za sobom ostavio ekološku katastrofu.

Sa druge strane, potrebno je sačekati objavljivanje svih studija, jer se tek tada mogu biti doneti valjani zaključci.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još