Milan Antonijević: Treba dodatno definisati pravo na privatnost

U našem serijalu 5×5: USTAV razgovarali smo o našem političkom sistemu i najvišem pravnom aktu. O tome šta su najvažniji delovi Ustava, šta se najčešće krši i šta je potrebno promeniti za Zoomer govori pravnik Milan Antonijević.

Koji je član ili princip Ustava najvažniji za Vaše poimanje države i prava?

To može biti član koji definiše podelu vlasti i život koji jeste politički. Podela vlasti kao princip je nešto što garantuje kontrolu između tri grane vlasti koje postoje. Takođe članovi Ustava koji određuju instituciju zaštitnika građana i mogućnost te institucije da direktno štiti građane. Podela vlasti se veoma često gubi iz vida i sada smo celu reformu Ustava pokrenuli i podržavali baš iz tog razloga kako bi ta grana koja je nekako najčešće zapostavljena – pravosudna, došla na svoju poziciju koju bi trebalo da zauzima i da ceo ovaj član koji se tiče podele vlasti zaživi.

Koji se član Ustava nipošto ne sme kršiti ili je njegovo kršenje najopasnije?

Ovde govorimo o celoj glavi koja se odnosi na ljudska prava, to je po meni najznačajnija glava Ustava. Onaj politički deo ostaviću političarima i analitičarima da o tome govore, jer se previše u javnosti čuje da se Ustav ne poštuje, a nema nekih procedura koje su pokrenute, nema neke inicijative pred Ustavnim sudom da se o poštovanju Ustava i načelima raspravlja. Celu glavu o ljudskim pravima bih uzeo kao reper, kao nešto što je najviše okrenuto građanima i tome da svako od nas jeste slobodan. To su tradicije koje Srbija ima više vekova, od prvog Ustava do danas imamo ustavnu tradiciju koja je prilično moderna, ali praksu koja sledi treba najpre da vidimo u ovom delu koji se tiče ljudskih prava.

Da li su građani i građanke dovoljno upoznati sa sadržajem Ustava?

Imali su zaista prilike od 2006. godine do danas da se upoznaju sa Ustavom. Ne verujem da je na tome mnogo rađeno, ni kroz školstvo, ni kroz druge vidove obrazovanja. Sada smo videli tokom ove rasprave o izmenama Ustava da građani ne poznaju previše ni načela Ustava, ni ono što Ustav iz 2006. godine sadrži, a ni one nove stvari koje su menjane nedavno kada je raspisan i referendum i naša Skupština za taj novi Ustav glasala.

Da li je školski predmet Ustav i prava građana dovoljan za političku edukaciju mladih?

To je osnov, ali mladi nisu motivisani da prate kako izgleda naš sistem, koliko je definisan Ustavom i koliko se Ustav zaista poštuje ili ne. To nije samo na obrazovanju, već i na medijima i društvenoj klimi koja mora da bude drugačija – da se kreće od Ustava i zakona, da se onda polako to svodi na život i na to kako naš politički život izgleda, kako izgledaju prava građana i koliko je to definisano Ustavom i koliko Ustav daje slobode koje su i najznačajnije i da ga na taj način prihvatimo kao dokument koji širi naša prava i definiše nešto što je i politički i društveni život u Srbiji.

Kada biste mogli da izmenite neki deo našeg Ustava, koji bi to deo bio?

Ne sigurno glava o ljudskim pravima jer je to prilično dobro definisano. Dodao bih jedan kratak dodatak toj glavi, to je pravo na privatnost koje nije definisano Ustavom. To nije najznačajnije pitanje u ovom trenutku, ali ako već imamo širok spektar ljudskih prava možemo i ovo pravo predvideti Ustavom.

Nemanja Marinović
Kad ne uređuje tekstove, bistri politiku. Kad ne bistri politiku, bistri pop kulturu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još