Fedor Todorović: Nepravda će pasti

To što su mu kao dečaku izvršitelji zakucali na vrata – Fedora je okrenulo ka aktivizmu. Danas se bori protiv sistemskih nepravdi i za univerzalno pravo za krov nad glavom. Donosimo vam priču Fedora Todorovića.

Kao dečak, a i kao malo stariji, stalno sam slušao o pravdi. Svako je imao neko svoje tumačenje te reči, ali ono što su mene roditelji učili jeste da je najvažnije u tom pravdoljublju ostati dosledan svojih ljudskih osobina i svojih vrednosti.

I ceo život se vodim tom krilaticom. Vrlo mlad sam bio kada sam na svojoj koži osetio šta znači nepravda i šta znači nemati. Za mene je nepravda kada se neko vozi u novom automobilu od 50 hiljada eura, a komšija mu nema ni za hleb. Sistemska je nepravda, koja možda nije do čoveka, ali je ogromna. Iako nas često uveravaju da niko nije kriv zbog toga, to smatram nefer i nepoštenim, i apsolutno me nije briga da li za to postoji krivac ili ne.

Kad izvršitelji zakucaju na vrata

S obzirom da je moja porodica kroz moje odrastanje imala finansijske poteškoće, kao i većina porodica u našoj zemlji, neplaćeni računi za komunalije su se polako gomilali. Na vrata je nakon nekog perioda zakucao „javni izvršitelj“ kako bi naš dug prinudno naplatio. Do tada ta sintagma javnog izvršitelja mi je delovala nestvarno, kao neko mitsko biće. Ubeđivali su ljude da oni sve rade po zakonu i da oni kao takvi sprovode pravdu. A zakoni kao takvi, slepo moraju da se poštuju. Iako su u nekim slučajevima zakoni ubijali, zavijali u crno porodice, decu, društvo. Zakoni se ne smeju dovoditi u pitanje. Nije ni bitno to što su oni pisani u korist manjine moćnika, niti to što će većina nemilosrdno propatiti zbog njih. Oni su takvi kakvi su i sa tim se moramo pomiriti. Nikada ništa nije budilo bes u meni koliko ti monolozi.

Što su godine prolazile i ja sazrevao, kroz priču sam se susretao i sa mnogo svojih komšija, prijatelja i poznanika koji su na svojoj koži osetili nepravdu. Mnogi od njih su bili žrtve izvršitelja i pravosudnog sistema. Razlog zbog kojeg su nastradali – jednostavno nisu imali novac. I isti ti ljudi koji su me ubeđivali da se zakon ne sme dovoditi u pitanje su slegnutim ramenima to sve prihvatali. Kao proceduralnost, prolazni slučaj, bez trunke empatije i solidarnosti.

Donošenje pravde za žrtve sistema

I što sam se više interesovao za tu temu i što me je sve više kopkala nepravda, aktivirao sam se u organizaciji „Združena akcija Krov nad glavom“ koja se između ostalog bavi sprečavanjem prinudih iseljenja iz jedinih domova i pruža pomoć ljudima koji su žrtve sistema. U njoj sam upoznao gomilu hrabrih i borbenih ljudi, koji su svoj život posvetili borbi protiv nepravde. Ono što je za nepravdu karakteristično, jeste što nam se svima može već sutra desiti i zbog toga treba biti solidaran sa čovekom kome se to danas dešava. Ne mislim da postoje savršene i nesavršene žrtve, niti da neko mora biti potpuno bedan i unižen da bi zaslužio solidarnost, zaslužuju je svi. 

Kroz godine aktivizma bio sam svedok svakakvih neprijatnosti, što sa policijom, izvršiteljima, sudijama. Duboko verujem da me je to sve učinilo jačim i zrelijim i još čvršće verujem u svoje ideale. 

Što je vreme više odmicalo i plamen u meni jače tinjao, to sam bio sigurniji – nepravda će pasti.

Tekst je nastao u okviru projekta „Changemakers of Serbia“ koji sprovodi Centar E8, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u okviru Programa za razvoj demokratskog društva. 

Zoomer
Zoomerhttp://www.zoomer.rs
ZOOMER. Priča nove generacije.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još