Crnobrnja: Političkom marketingu u Srbiji nedostaje svežina i inovacija

Mediji su decenijama unazad jedno od osnovnih sredstava političkih aktera za predstavljanje i pridobijanje glasačkog tijela. U kontekstu s tim da živimo u vremenu u kojem su upravo mediji nužnost i osnovno sredstvo informisanja, a politika kao disciplina jeste matrica društva, mediji i politika doživjeli su jednu vrstu simbioze, pogotovo kada su predizborne kampanje u pitanju.

Svaka politička stranka u predizbornom procesu bira svoj način predstavljanja narodu. U vezi s tim hronološki smo svjedoci različitih metoda političkog marketinga u praksi. Da li Olivia Pope u seriji Scandal oktila tajnu? Odnosno da li ključ leži u pozitivnim i porodičnim kampanjama ili je možda na našim prostorima potreban neki malo manje senzinzitivan pristup?

Na temu političkog marketinga, za Zoomer portal govorio je Prof. dr Stanko Crnobrnja, redovni profesor na Fakultetu za medije i komunikacije. Televizijski i filmski reditelj, producent i scenarista. Teoretičar, predavač i publicista, u oblasti masovnih komunikacija i teorije televizije.

Koliko je zapravo politički marketing u medijima jedan od najefikasnijih kanala za pristup građanima?

Posle direktnog, fizičkog, susreta i komunikacije kandidata sa biračima, najefikasniji metod uspostavljanja komunikacije, pa i delovanja na birače, je politički marketing.

Obzirom da kandidat nije u mogućnosti da fizički pokrije čak ni veći deo biračkog tela, politički marketing se smatra za obavezno i nezaobilazno sredstvo komunikacije u svakoj, kampanji.

Koje metode političkog marketinga su se pokazale kao najefikasnije do sada, po Vašem mišljenju?

Ubedljivo najefikasniji metod političkog marketinga jeste u formatu koji se zove MARKETING MIKS. To je kombinacija svih raspoloživih medijskih kanala/dejstava, kako klasičnih, tako i savremenih, elektronskih, digitalnih i interaktivnih.

Kada su u pitanju mladi koji nemaju toliko iskustva u aktivnom političkom učešću, koliku ulogu igraju mediji odnosno koliko su važan kanal informisanja?

U današnjem vremenu komunikacija putem medija je najvažniji, često i jedini mogući put komunikacije sa mladim naraštajima. Sa jedne, strane mlađe generacije, pogotovo na prostoru bivše Jugoslavije, nisu voljne da se uključuju u političi život pa su, zbog toga, i najbrojnija grupa koja apstinira na izborima.

Sa druge strane, mladi su, u ovom vremenu, neraskidivo vezani za nove elektronske digitalne medije oličene u širokoj lepezi tzv društvenih medija. U velikoj većini mladi, danas, nove medije koriste kao osnovno, često i jedino sredstvo komunikacije sa okruženjem.

Da li je važna raznovrsnost sadržaja koji se plasira na određen medij kako bi se targetirala ciljna grupa?

Svakoj kampanji i pokušaju komunikacije sa određenom demografskom grupom treba da prethodi detaljno istraživanje, ne samo dotične grupe, već i celog medijsko/političkog okruženja. U skladu sa rezultatima tih istraživanjima postavlja se i strategija komunikacije. Potvrđeno je da mlade, potencijalne birače,  političke poruke treba da sačekaju tamo gde se oni najčešće nalaze. I u realnom i u virtuelonom svetu. U tom pristipu raznovrsnost nije toliko važna koliko verodostojnost prikazanih poruka.

Koliko je sam slogan zapravo bitan segment u kampanji?

Slogan može biti od presudne važnosti za uspeh kampanje, čak do te mere da se, u slučaju pobede, slogan pretvara u simboličku poruku cele vladavine. Na primer, slogan kandidata Obame ‘Yes, we can’ ili slogan kandidata Trampa ‘Amerika first’.

Slogan može i da se menja u toku kampanje, zavisno od političkih, međunarodnih, ekonomskih, bezbednosnih uslova u kojima se kampanja odvija. Na primer, u aktuelnoj kampanji, u Srbiji, stranka na vlasti, SNS, promenila je slogan u toku kampanje usled iznenadnog izbijanja rata u Ukrajini. Slogan je promenjen pa je prethodni, ‘Za našu decu’, zamenjen sloganom ‘Mir. Stabilnost’.

Može li omladina na neki način biti dobra okosnica za kreaciju slogana ili medijske kampanje generalno?

Omladina može da bude okosnica kampanje obzirom na gore istaknutu apolitičnost i činjenicu da kao brojna, apolitična demografska grupa, predstavlja izazov za svakog kandidata koji shvata neiskorišćene političke potencijale te demografske grupe.

Upravo pomenuti slogan ‘Yes, we can’, kandidata Obame, odražava usmerenje njegove kampanje koja je u značajnom delu bila usmerena upravo na mlade Amerikance koji su u, tom vremenu, u velikoj meri izgubili osećaj realnog društvenog zajedništva i mogućnosti akcije i dosezanja rezultata kroz masovne, kolektivne, zajedničke napore i delovanja. Kandidat Obama je dosegao veliki deo mladih upravo inovativnima marketingom kroz internet i drštvene grupe na njemu.

Kada govorimo o političkom marketingu danas, smatrate li da dobija jedan oblik floskule?

I da i ne. Očigledno je da političkom marketingu u Srbiji nedostaje svežina i inovacija. Kampanje su u velikoj meri rutinske a prateći alati, metodi i formati su viđeni mnogo puta ranije. Neravnopravnost suprotstavljenih strana u raspolaganju resursima koji podržavaju kampanju je velika i teško da može da se izjednači.

Sa jedne strane, vodi se klasična ‘funkcionerska kampanja’, što znači upotrebu i javnih, društvenih, državnih resursa u svrhu kampanje jedne partije. Sa druge strane, vodi se opoziciona kampanja kroz niz rascepkanih kampanja sa oskudnim resursima i vrlo slabim mogućnostima da se kampanje razviju na najefikasniji mogući način.

Takva neravnopravnost u pozicijama i determiniše ishod glasanja jer treba imati na umu i savremenu, okrutnu, datost koja glasi: ‘kampanja koja je najbogatija pobeđuje na izborima’.

Foto: N1 / NovaS / youtube printscreen

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još