Radna eksploatacija se još uvek retko prijavljuje

Na regionalnoj konferenciji „Borba protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije u Evropi: standardi, realnost i nove strategije delovanja” koja je počela danas u Beogradu, Evropska unija i Savet Evrope istakli su važnost prepoznavanja faktora rizika za trgovinu ljudima u svrhu radne eksploatacije i razvijanja doslednih strategija prevencije. Radna eksploatacija se još uvek u premalom broju slučajeva prijavljuje, zaključak je prvog dana konferencije.

Siromaštvo, nezaposlenost i rastuća neformalna ekonomija, zajedno sa potražnjom za jeftinom radnom snagom i uslugama, faktori su koji dovode do trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije. Trend regrutovanja žrtava putem društvenih mreža i interneta je u porastu. Potrebno je hitno uhvatiti se u koštac sa rastućom pretnjom trgovine radnom snagom, a Savet Evrope trenutno priprema novu preporuku za svojih 46 država članica koja sadrži sveobuhvatan paket mera za sprečavanje i borbu protiv trgovine ljudima. Među ovim merama je i proširenje obima zaštite rada na sve sektore privrede, uključujući neformalnu ekonomiju i neprijavljenje radnike. Preduzeća takođe imaju važnu ulogu u identifikovanju i suprotstavljanju rizicima trgovine ljudima kroz svoje poslovanje i lance snabdevanja”, istakla je Petja Nestorova, izvršna sekretarka Konvencije Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima.

Dajen Šmit, koordinatorka Evropske unije za borbu protiv trgovine ljudima, naglasila je da je radna eksploatacija trajno drugi vodeći oblik eksploatacije u Evropskoj uniji i da je skoro 30% registrovanih žrtava trgovano u svrhu radne eksploatacije.

Na nivou EU, cilj nam je da se bavimo radnom eksploatacijom kroz sveobuhvatni pristup, koji uključuje prevenciju, istragu i krivično gonjenje trgovaca ljudima, štiteći žrtve u svakom trenutku. Evropska komisija je predstavila predlog zabrane proizvoda koji se proizvode prinudnim radom na tržištu EU. Ovaj predlog uključuje robu proizvedenu prisilnim radom žrtava trgovine ljudima i obuhvata i domaće i uvozne proizvode iz EU“, objasnila je Šmit.

Savet Evrope dosledno prati i razmatra skoro sve društvene procese iz perspektive poštovanja ljudskih prava, čemu je Srbija takođe privržena. Pretvaranje ljudskih bića u robu, u predmete, trgovina njima kao da ropstvo nikada nije ukinuto, pred sve nas stavlja ogroman zadatak da se tim ljudima pomogne, a krivci za njihove nesreće kazne“, rekla je Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije.

Iako je broj identifikovanih slučajeva u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Srbiji mali, u praksi je obim trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije mnogo širi i mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni. U Bosni i Hercegovini identifikovano je samo osam potencijalnih žrtava u periodu 2017-2021. U Severnoj Makedoniji su u periodu od 2017. do 2020. identifikovane samo 3 žrtve, a 2021. godine otkriveno je još 39 sa Tajvana. U petogodišnjem periodu, broj identifikovanih žrtava bio je najveći u Srbiji, ukupno 41, od kojih su većina državljani Srbije, uprkos sve većem prisustvu radnika migranata u zemlji.

Autor fotografija: Vesna Lalić

Zoomer
Zoomerhttp://www.zoomer.rs
ZOOMER. Priča nove generacije.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još