Presek nedelje: moramo pričati o…

U moru medijskih informacija, prebukirani drugim obavezama, ne stižemo sve da ispratimo, pogledamo, pročitamo. Zato je tu PRESEK NEDELJE, da vam pruži pogled unazad i „sažvaće“ ono što je bitno. Nema na čemu.

Ove nedelje u Preseku razmatramo da li su prošlogodišnji protesti imali smisla, da li je realna kandidatura Marinike Tepić, i na šta liči kapitalizam… uz ozbiljnu poruku – moramo pričati o Boru.

Photo: Dan uživo, N1 / youtube printscreen

Marinika Tepić će predvoditi SSP na izborima?

Kako pišu novine „Nova“, ukoliko Stranka slobode i pravde (SSP) bude odlučila da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima, koji bi trebalo da budu održani na proleće, nosilac liste SSP biće potpredsednica stranke Marinika Tepić. Prema navodima, ovu informaciju je saopštio lider stranke Dragan Đilas članovima stranke na zatvorenoj sednici.

Naravno, to je sve pod uslovom da se opozicija izbori za „fer izbore“, a šta to tačno znači, osim floskule o „slobodnim medijima“ koja se neprestano provlači kroz javni diskurs – nije preterano jasno. Izgleda kao da je „sloboda medija“ i gostovanje na RTS-u jedini problem koji opozicija vidi.

Ova odluka nije čudna, posebno ako se uzme u obzir da, prema istraživanjima, lider SSP-a ima negativan rejting, dok je rejting Marinike Tepić uglavnom pozitivno posmatran u javnosti. Sam lider SSP-a je objavio nedavno da je Marinika Tepić „najpopularnija političarka u Srbiji“, na osnovu podataka koje je ova stranka dobila na osnovu istraživanja javnosti koje je sprovela agencija čije ime i dalje odbijaju da otkriju. Iako se ovaj podatak koji je izneo Dragan Đilas ne poklapa sa drugim dostupnim podacima, zasigurno je da Marinika Tepić ima najveću vidljivost od svih funkcionera stranke, pre svega zbog glasnih istupa u javnosti na različite teme od društvenog značaja, od kojih je najveću pažnju zasigurno dobio slučaj Dragana Markovića Palme.

Međutim, kako podseća N1, Marinika Tepić je nedavno izjavila da, u ovim izbornim uslovima, ne razmišlja o kandidaturi.

„Možete imati deset Marinika, stotinu najboljih kandidata i opet ćete biti pokradeni u ovakvim izbornim uslovima, to je unapred izgubljena bitka. Ne možete učestvovati u utakmici samo zato što lopta okrugla, a pritom su vam „polomili“ i ruke i noge, i sudije koje otvoreno rade za drugu stranu“, objasnila je Tepić u intervjuu za dnevni list Nova, podseća N1 i dodala da ima ljudi iza čije bi kandidature ona sama stala, ali da imena neće otkrivati.

„Bila bih stvarno amater kad bih rekla bilo čije ime, znajući da će do večeras taj neko da prođe „toplog zeca“ u režimskim medijima. Možete samo da zamislite kakve bi bile sutrašnje naslovne strane. Toj osobi bismo napravili pakao od života“, objasnila je Tepić, podseća N1.


Photo: BIRN, youtube printscreen

Godinu dana od protesta – ko je pobedio?

Kada je pre godinu dana predsednik države pokušao da uvede novi policijski čas – desili su se protesti koje pamtimo i po policijskoj brutalnosti. Kako piše N1, godinu dana kasnije predsednik poručuje – građani su pokušali da zauzmu državu.

„Znate li koliko bi ih bilo ubijenih da su to uradili u Britaniji, Nemačkoj ili Francuskoj. Ovde niko. Ideološka potka tog skupa je bila Vučiću pederu i zlikovče što hoćeš da nas zatvoriš u vreme korone, to ne možemo da ti oprostimo pošto ništa drugo nisu znali da nađu kao razlog“, rekao je Vučić, prenosi N1.

Za policijsku brutalnost niko još uvek nije odgovarao. Kako N1 podseća, tokom protekle godine, nevladine organizacije podnele su 35 krivičnih prijava tužilaštvima protiv 70 nepoznatih pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su na protestima tukli građane. Epilog ni u jednom slučaju ne postoji, a svi postupci se nalaze u predistražnoj fazi.

Kako za N1 kažu iz Beogradskog centra za ljudska prava, proces prate ga opstrukcije i navode kao primer da Sektor unutrašnje kontrole sve krivične prijave prosleđivao jedinicama u kojima rade potencijalni osumnjičeni.

„To je dovelo do toga da sve jedinice znaju da su neki postupci inicirani i time im je pružena mogućnost da usaglase svoje izjave“, objasnio je Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava, piše N1 i dodaje da dugo taj Sektor nije mogao da utvrdi ni koje jedinice su se gde nalazile, a snimci sa nadzornih kamera su stizali sa velikim zakašnjenjem.

„Svi policajci, svi do jednog u Beogradu, tvrdili su da oni nisu na snimcima, da su sve njihove kolege postupale zakonito, a da ti ljudi na snimcima, u uniformi ne znaju ko su“, dodaje Ilić za N1.

Proteste, pored brutalnosti, pamtimo i po pokušajima da se isti „preuzmu“ i po, kako ističe novinarka Vesna Mališić – čudnom sastavu.

„Bile su čudne po sastavu ljudi, tu su bili građani koji su spontano izašli zbog zaista nenormalne artmosfere prethodnih meseci, nakon čega su usledili izbori, derbi, pa najava ponovnog zatvaranja… To se akumuliralo i izašli su ljudi na ulice. Motivisali su ih studenti, koji su dobili zaduženje da isprazne domove. Oni su začas ispunili trg, pa je predsednik odustao od te svoje želje“ tvrdi Mališić za N1, i dodaje  da su tokom protesta počeli da se okupljaju neki čudni momci – kako se kasnije ispostavilo, navijači Rada, Zvezde, Partizana, bilo je policije u civilu, žandarmerije, konjice i da se stvorila se atmosfera meteža u kojoj se nije znalo ko je tu šta, ističe Mališić.

Sledila je i akcija „Sedi, ne nasedaj“ jer su, kako smatra Mališić ,građani shvatili da se nešto dešava izvan njihove volje, da neki ljudi žele da preuzmu protest i da ga iskompromituju kao što se i desilo – upadom u Skupštinu, a kasnije smo imali i suzavac i nasilje i različite scene u Beogradu.

„To su bile strašne brutalnosti, suzavci su ispaljivani direktno u demonstrante, nije se vodilo računa ni o tom pravilu da se ne smeju udarati po glavi, mahom su dobijali demonstranti po glavi pendrekom ili cokulama, kada bi videli da neko od novinara to snima, prilazili su im policajci ili oni u civilu i oduzimali su im snimke, Ireni Stević iz Insajdera je prišao policajac koji je tražio da ne snima… Za mene je najstrašniji snimak dečaka iz Novog Sada kog su oborili s bicikla i tukli policajci. I nijedan taj slučaj nema epilog“, naglasila je Mališićeva.

Proteste je obeležila rečenica „Ćale, ovo je za tebe“, a Petar Đurić, Beograđanin čiji je otac preminuo u Zemunskog bolnici od kovida i koji je postao poznat po toj rečenici, najavio je da će osnovati politički pokret pod tim imenom, da bi „institucionalno mogli da rešavaju probleme“, piše N1.

To može biti jedan epilog protesta.

Sa druge strane, analitičari smatraju da su protesti važni jer su građani tada pobedili vlast.

„Upravo zbog toga što je predsednik Vučić koji je tada najavio uvođenje policijskog časa i kada su prvo studenti, pa onda i građani izašli da pokažu nezadovoljstvo, i ne samo prema toj odluci već celokupnoj politici ove vlasti, pa je predsednik Vučić povukao svoju odluku, to je bila velika pobeda građana“, kaže politikolog Vuk Velebit, piše N1.

Gledano sa godinu dana razdaljine – sudski epilog nemamo, vlast i dalje ima najveću podršku građana i tu se nije mnogo promenilo. A karantin, koji je bio zvaničan povod, nije se desio – ali se jesu desile pune bolnice i krah zdravstvenog sistema sa ogromnim brojem zaraženih od korona virusa.

Ko je tu pobedio i šta je bila svrha svega toga – vrlo je diskutabilno bilo i tad, a sa ove distance je još uvek.


Photo: LoggaWiggler, Pixabay

Paradajz kao simbol našeg ludog kapitalizma

Kako kapitalizam funkcioniše u praksi pokazuje primer paradajza. Ako ste se začudili kako je ove godine toliko visoka cena, začudićete se još više kad saznate koliko seljak koji ga je proizveo dobije za to: 5 do 20 dinara! A u prodavnici plaćamo i do 20 puta više.

Dodatni problem – proizvodna cena je 40 dinara da bi seljak bio na nuli. Što znači – oni prodaju na veliko ispod cene, idu u minus, a mi dobijamo proizvod po ogromnoj ceni. Ko je jedini u plusu – više vam je nego jasno.

Zbog toga su leskovački proizvođači, u znak protesta, građanima poklonili nekoliko tona paradajza, a građani su ostavljali donacije koje su išle za lečenje dece.

Kako su proizvođači rekli za N1, draže im je da paradajz pojedu građani, nego da ga daju po mnogo nižoj ceni od one koju su uložili, uz sav trud i rad koji su uložili u proizvodnju.

A opcija prodaje na pijaci nije moguća jer će se paradajz pre ukvariti nego što će se skroz prodati. Kvantaš na kome se prodaje na veliko ima izrazito nisku otkupnu cenu, a proizvođači zavise od prodaje na veliko.

„Tu količinu ne mogu da prodam na pijaci za 30 dana. Dakle, moram da ga prodajem samo na veliko. Proizvođačka cena je blizu 40 dinara. Jedna semenka košta 17 dinara. Realna cena paradajza kod seljaka je 60 dinara, da može da ide u otkup, a da ga građani imaju za 80 do 100 dinara“, rekao je proizvođač Aleksandar Kocić za N1.

Dakle, kapitalizam u punom sjaju – vi proizvedete, prodate ispod cene velikim lancima jer morate, a oni ga prodaju po 20 puta većoj ceni krajnjim proizvođačima. Na gubitku proizvođači, na gubitku potrošači, a dobijaju jedino oni u sredini. Odličan jedan sistem.


Photo: N1

Važno je da pričamo o Boru!

Stanovnici Bora su podložni većem stepenu oboljevanja od svih vrsta malignih tumora nego žitelji drugih krajeva Srbije, navodi se u studiji „Unapređenje upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji“, piše Beta, a prenosi N1.

Ovo je prvi i glavni razlog zašto moramo da pričamo o Boru.

Branislava Matić Savićević iz instituta „Milan Jovanović Batut“ rekla je da je Bor „crna tačka Balkana“ i dodala da u Boru ima problema sa arsenom i kadmijumom. Arsen može uzrokovati veliki broj oboljenja i poremećaja – rinitis, bronhitis, laringitis hipotenziju, aritmije… a kadmijum je, osim za ljude, otrovan i za biljke, životinje i mikroorganizme, a dugotrajna izloženost kadmijumu, čak i u malim količinama, može da ima ozbiljne posledice po zdravlje bubrega, a negativno utiče i na gustinu kostiju, piše N1.

To je drugi razlog zašto moramo da pričamo o Boru.

Treći je što se, ukoliko se osim sirove rude tope i sekundarne sirovine, to usložnjava proces zagađenja vazduha, takođe navodi N1.

Dečija pulmološkinja Slavica Vučković u intervjuu datom neformalnoj borskoj grupi „Mladi menjaju“ izjavila je da mikročestice iz zagađenog vazduha sadrže teške metale koji mogu da prodru u najsitnije ogranke disajnih puteva, a Marko Vujić iz Centra za ekološku politiku Fakulteta političkih nauka ističe da će mladi u tom gradu uvideti da u takvoj zagađenoj sredini nema mesta za odrastanje njihove dece, piše N1.

„Kada shvate da njihovo dete koje će sa mladim plućima odrastati, koje će se razvijati u takvom okruženju ima 70 odsto šanse da zaradi ozbiljnu sistemsku bolest, sumnjam da će ijedan mladi bračni par ostati u Boru, jer ne postoji naknada koju biste prihvatili za lečenje svog deteta“, konstatuje Vujić, piše N1.

Ovo je još jedan razlog zašto moramo pričati o Boru.

Sada. Preventivno. Odmah. Inače ćemo ceo Bor morati da lečimo SMS porukama.


Photo: The Lowry, Salford – Visualhunt

Ema Korin se autovala kao nebinarna osoba

Ema Korin je u svom opisu na Instagramu promenila zamenice u kojima joj se mogu obraćati rodno neutralno – they („oni“).

„Sve je to putovanje. Sa mnogo preokreta i promena, i to je okej. Prihvatite to“, napisala je Korin, piše B92.

Glumica poznata po ulozi Princeze Dajana u četvrtoj sezoni serije „Kruna“, za koju je osvojila i Zlatni globus, podelila je i fotografije na kojima nosi steznik, za koje smatra da su „veoma intimne, veoma nove i veoma kul“.

Kako podseća B92, Korin je pre dva meseca objavila fotografiju u venčanici, a u opisu stoji: „Vaša omiljena kvir mlada“. B92 podvlači da, iako glumica nikada nije izričito u javnosti saopštila svoju orijentaciju, u nekim intervjuima je govorila o svojim devojkama.

Cover photo: Dan uživo, N1 / youtube printscreen

Nemanja Marinović
Kad ne uređuje tekstove, bistri politiku. Kad ne bistri politiku, bistri pop kulturu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još