„Pandemijski ožiljak“ na balkanskoj omladini / Treći deo / Kosovo

U prethodnom članku doneli smo vam priče o mentalnom zdravlju mladih u Albaniji i Bosni i Hercegovini, a u nastavku možete saznati kakva je situacija na Kosovu. Priče su nastale u okviru „Media For All” programa koji finansira vlada Velike Britanije. Arlis Alikaj je izvijestio iz Albanije, Amra Avdić je izvijestila iz Bosne i Hercegovine, Jeta Selmanaj je izvijestila sa Kosova.
Prikupljeni materijal i izneti stavovi isključivo su odgovornost autora.

Nazovite „Liniju života“, neko će vas uvijek saslušati.

U nedostatku sistemskog rješenja u Albaniji i Bosni i Hercegovini koje bi doprinijelo prevenciji samoubistava među mladima, jedan primjer sa Kosova ipak pruža nadu.

Kada se pojavila pandemija COVID-19, osnovan je call centar za mlade ljude koji su imali psihičkih problema. „Ponekad, sve što treba da uradimo je da prekinemo tišinu kako bismo shvatili koliko je naša priča povezana sa drugima. Za one koji se osjećaju usamljeno! Za one koji se osjećaju nemoćno! I one koji su umorni! Nisi sam! Zajedno liječimo. Samo razgovaraj i prekini tišinu, pozovi „Linja Jetës” i otvori prozore svoje depresije na 0800 12345.” Ovo je snažna poruka koju je prenijela jedna od poznatih pop zvijezda na Kosovu na svom YouTube videu sa 29 miliona pregleda. Kampanja se masovno proširila među poznatim ljudima i imala je veliki uspjeh.

Postoji nada.

Ovaj call centar je pomogao ljudima koji su telefonirali i podijelili svoje probleme i imali suicidne misli. Na drugoj strani telefonske linije se nalaze dobro obučeni profesionalci pod nadzorom psihologa, koji ih bezuslovno sluša, ne otkrivajući identitet osobe koja je uputila telefonski poziv.

Direktor ovog S.O.S. call-centra Bind Skeja je za Inicijativu mladih novinara, na osnovu istraživanja poziva, rekao da je pandemija ozbiljno uticala na zdravlje mladih s Kosova, ali ne samo na njih. Skeja pokazuje da otkako je ova linija otvorena, gotovo nijedan dan ne prođe bez poziva.

Bind Skeja, direktor call centra „Linja e Jetës”.

„Rijetko se dešava da nema poziva. Imamo 4 – 10 poziva dnevno. Garantujemo im anonimnost kako bismo zadobili njihovo povjerenje. Veoma smo pažljivi kada je u pitanju naš imidž. Skoro dvije godine radimo na pridobijanju povjerenja javnosti. To je konstantni rad jer je i dalje u pitanju borba sa stigmom koju ti ljudi proživljavaju.”

S obzirom da je Skeja psiholog, on ima mišljenje o uticaju pandemije, posebno na mlade ljude. Ona je stvorila ogromnu prazninu koju će biti teško popuniti tokom vremena, posebno za one ljude koji su već bili zatvoreni u sebe. Na Kosovu je to problem jer nemamo istraživanja koja to odražavaju, ali to je poziv da se 2022. počne više podizati svijest institucija, da se ulaže u aktivnosti, znanje i obuku o mentalnom zdravlju, nastavlja Skeja.

On osuđuje kosovske institucije što pitanje mentalnog zdravlja nisu ozbiljno shvatile. „Ovo pitanje se nije ozbiljno shvatalo ni nakon pandemije, ni prije, počevši od nedostatka psihologa u školama. Centar za mentalno zdravlje u Prištini je preopterećen, u centrima porodične medicine nema psihologa. Ulaganja su veoma mala, a samo 3% državnog budžeta za zdravstvo se izdvaja za mentalno zdravlje, završava direktor Linja e Jetës.

Mladi podržavaju mlade

Oni koji direktno razgovaraju sa mladim ljudima koji zovu su volonteri, a jedna od njih je Lirigzona Rrustemi za koju je ovaj posao veoma važan. Ovo je njena priča:

Video zapis intervjua Lirigzone.

Statistički podaci koje nam je dostavila Policija Kosova pokazuju da je broj samoubistava i pokušaja samoubistva bio veći u 2020. i 2021. godini u odnosu na prethodne godine.

GodinaBroj pokušaja samoubistvaBroj izvršenih samoubistava
201910131
202011140
202114234

Za direktora Udruženja psihologa Kosova, Naima Telakua, pandemija i svi problemi koji su je pratili su možda naveli ljude da pomisle na samoubistvo.

Naim Telaku, predsjednik Udruženja psihologa Kosova tokom intervjua sa novinarkom Jetom.

Telaku kaže da je pandemija iz više razloga uticala na mentalno zdravlje mladih ljudi danas, a to će imati posljedice i u budućnosti.

Mladi su bili jedna od najranjivijih ciljnih grupa pogođenih pandemijom.

„Pandemija Covid-19 negativno je uticala na mentalno zdravlje stanovništva u cjelini, ali su neke grupe bile više pogođene. Kod mladih ljudi, pored navedenih posljedica, uočene su i tegobe opsesivne prirode, praćene povećanjem količine konzumirane hrane, alkohola i droga u funkciji upravljanja visokim nivoima stresa. Za mlade koji su dio obrazovnog procesa, pandemija ima brojne negativne posljedice indirektno zbog odvojenosti od obrazovnog procesa. Ove posljedice mogu biti dugoročne, što se može udružiti sa negativnim posljedicama preventivnih i izolacionih mjera i štetiti mentalnom zdravlju mladih ljudi u narednih nekoliko godina.”

Sada se možda nazire kraj pandemije. Ali njene posljedice na mlade će trajati i dalje. Nedostaci u odgovoru institucija i nacionalnih vlada pokazuju da su sada potrebne dodatne mjere politike za rješavanje dugoročnih posljedica pandemije na obrazovanje, rad i mentalno zdravlje mladih. Tri oblasti: gubitak obrazovanja, ekonomski gubitak i loše mentalno zdravlje, sada predstavljaju dugoročni ‘pandemijski ožiljak’ na mladim ljudima. Ovo može pratiti mlade ljude do kraja života i zahtijeva od vlada i institucija da djeluju danas kako bi omogućili oporavak koji uključuje mlade, kaže se u izvještaju Evropskog foruma mladih.

Ako ste mlada osoba koja se trenutno bori sa problemima, slobodno pozovite ove brojeve. Neko će biti tu da vas sasluša.

Albanija – Albanska nacionalna linija za pomoć djeci, 116 111

Bosna i Hercegovina “Vive žene”, +387 35 226 819 

Kosovo – Linja e Jetës, Call centar za prevenciju samoubistva, 0800 12345


U nastavcima priče, moći ćete da saznate više o situaciji u Albaniji, kao i u Bosni i Hercegovini.

Cover photo: Vie Studio / Pexels

Avatar
Zoomerhttp://www.zoomer.rs
ZOOMER. Priča nove generacije.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Marko Obradović: Ljubav kao imidž, samo da se vidi

Muzika mu nije bila želja iz detinjstva, iako su početni koraci vodili ka samoj. Koji su mu ciljevi sada, kakvi su planovi...

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još