Septembar u svetu: Demonstracije, represija i političke krize

Početak septembra bio je buran ne samo za Srbiju, već i za ceo svet. Građani širom sveta bune se protiv svojih vlada i protestuju. Mnoge demonstacije postale su nasilne, veliki broj ljudi je hapšeno, a došlo je čak i do ubistava demonstranata.

Kako je gotovo nemoguće izvestiti o svim događajima u svetu, donosimo vam kratak presek najvažnijih događaja od Nepala do SAD-a.


Protesti u Nepalu

Događaji koji su možda u najvećoj meri odjeknuli u ovdašnjoj javnosti jesu demonstracije protiv korupcije u Nepalu. Nakon što je vlada zabranila društvene mreže, među kojima su i Fejsbuk i Jutjub, veliki broj mladih ljudi, srednjoškolaca i studenata, izašao je na ulice da protestuje.

Usledili su neredi, a snage reda su prvog dana upotrebile veliku silu nad demonstrantima u vidu vodenih topova i gumenih metaka. U ovim neredima poginulo je oko 20 ljudi. Ovi događaji još više su razbesneli Nepalce i sledećeg dana su ponovo izašli na ulice.

Kako prenosi BBC, zapaljena je zgrada parlamenta, sedište Nepalske kongresne partije i kuća, sada već bivšeg premijera.

Premijer je dao ostavku, kao i mnogi njegovi saradnici.

Gašenje društvenih mreža, samo je bio katalizator događaja, poslednji zakucan ekser nezadovoljstva. Mladi Nepalci dugo su nezadovoljni životnim šansama u zemlji, nemogućnosti pronalaska posla. Posebna ogorčenost okrenuta je ka političkim elitama i njihovoj deci, koja su rođena u raskošju i luksuzu.


Protesti u Indoneziji

U Indoneziji su u ponedeljak 25. avgusta izbile masovne demonstracije nakon akumuliranja građanskog nezadovoljstva u zemlji.

Kako prenosi Beta, protesti su počeli u Džakarti nakon objave da će svih 580 poslanika, na ionako visoke plate, primati dodatak za stanovanje od oko 3000 dolara, što je gotovo deset puta više od prosečne zarade u ovoj zemlji.

Demonstracije su postale nasilne nakon što je policijsko oklopno vozilo u četvrtak, 28. avgusta, pregazilo i ubilo 21-dodišnjeg dostavljača hrane u Džakarti, prenosi Beta.

Kao i u Nepalu, zapaljeni su mnogi državni objekti, kao i kuće političkih lidera. Političari su odgovorili represijom, a Ujedinjene nacije su zatražile istragu povodom navoda o disproporcionalnoj upotrebi sile prema demonstrantima.


Francuska: Ostavka premijera i blokade 10. septembra

Francuska se već poslednje dve godine nalazi u velikoj političkoj krizi. U ponedeljak Francuska je ostala bez još jednog premijera i u međuvremenu, predsednik Makron je proglasio drugog. Ovo je 5 premijer u ovoj zemlji za dve godine.

Gotovo istovremeno, u sredu 10. septembra, širom Francuske organizovana je akcija „Blokirajmo sve“. Kako prenosi Gardijan, ciljevi ove akcije na kraju su samo delimično ispunjeni. Većina vozova na brzim prugama radila je nesmetano, ali opet građani su okupirali mnoge puteve, pruge. Uz to mnoge škole bile su blokirane.

Tokom dana uhapšeno je preko 300 osoba.

Pokret „Blokirajmo sve“ nastao je sredinom 2025. godine na internetu sa ciljem da se organizuju blokade širom zemlje 10. septembra. Kako navodi France24, povod za nastanak ovog pokreta bilo je nezadovoljstvo građana Bajruovim finansijskim planom za 2026. godinu.

Neke od mere štednje u ovom planu koje su najviše razbesnele Francuze su ukidanje dva nacionalna praznika, smanjenje budžeta za zdravstvo i zamrzavanje penzija.


Benksijev novi mural

U nedelju 7. septembra, na fasadi zgrade Kraljevskog suda pravde u Londonu, pojavio se najnoviji mural poznatog „street art“ umetnika Benksija. Mural prikazuje kako sudija sa tradicionalnom perikom i u crnoj odori sudijskim čekićem udara demonstranta koji leži na zemlji, a u čijoj se ruci nalazi transparent isprskan krvlju.

Vrlo brzo nakon što se mural pojavio, policija ga je zagradila limenom ogradom, nakon čega je mural i skinut sa zgrade.

Kako piše BBC, pretpostavlja se da ovo umetničko delo direktno aludira na hapšenje skoro 900 Britanaca na mirnom protestu podrške organizaciji „Palestine Action“. Ova organizacija je prethodno zabranjena i 5. jula proglašena za terorističku organizaciju. Oni su se zalagali i borili protiv prodavanja oružja Izraelu.


Gaza Flotila

Međunarodna Sumud Flotila, koja se uputila ka Gazi noseći humanitarnu pomoć dva puta je pogođena u Tunisu, kako su preneli članovi posade. Alma, brod sa britanskom zastavom, pogođen je dok je bio usidren u luci Sidi bu Said, navodi Al Džazira. U oba napada nije bilo povređenih, a požari su vrlo brzo lokalizovani.

Vlada Tunisa tvrdi da je požar izbio zbog cigarete u prsluku za spasavanje.

U ponedeljak, dan pre, pogođen je glavni brod u flotili, „Family Boat“ sa Portugalskom zastavom. Kako navodi Al Džazira, na osnovu snimka sa broda koji se nalazio u blizini, naizgled se vidi kako zapaljiva naprava pada na brod pre eksplozije. Jedan od putnika naveo je da je video dron kako lebdi iznad broda neposredno pre eksplozije.

Ova flotila, koja se sadrži od 50 brodova koji prenose humanitarnu pomoć, predstavlja najveći pokušaj da se probije izraelska blokada Gaze.


Ubistvo Čarli Kirka

Pre manje od 24h ubijen je jedan od najprominentnijih konzervativnih glasova u Sjedinjenim državama Čarli Kirk. Ovaj politički aktivista i podkaster upucan je tokom događaja na kampusu u Juti, kako je saopštio predsednik SAD-a Donald Tramp.

Čarli Kirk bio je uticajan saveznik Donalda Trampa, suosnivač organizacije „Turning Points USA“ koji je često organizovao debate na otvorenom na kampusima širom Sjedinjenih država.

Na snimcima koji su počeli da kruže društvenim mrežama vidi se da je u toku trajanja debate na otvorenom, Kirk upucan u vrat. Ovom skupu prisustvovao je veliki broj studenata koji su nakon što se čuo pucanj počeli da beže.


Zabrana homoseksualnosti u Burkina Faso

Kako navodi Human Rights Watch, prvog septembra vlada Burkine Faso donela je zakon kojim konsenzualne istopolne veze postaju krivično delo. Prema ovom zakonu, osobe koje su proglašene krivima za homoseksualnost mogu se suočiti sa zatvorskim kaznama između dve i pet godina, kao i sa novčanim kaznama.

Human Rights Watch ističe da ovaj zakon predstavlja veliki korak unazad za prava LGBTIQ+ zajednice, kao i da krši prava ovih osoba na nediskriminaciju i privatnost.

Teodora Šulj
Studentkinja sociologije i feministkinja, uglavnom u procesu prokrastinacije.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još