Maja Maksimović: Patrijarhat je opresivan i za žene i za muškarce

Kraj 2022. godine na Zoomeru obeležio je serijal „Mala škola feminizma” u kojoj smo ugostili pet istaknutih feminističkih stručnjakinja sa kojima smo razgovarali o feminizmu danas. Šta su iskustva koja su je oblikovala, kako vidi budućnost feminizma i naše društvo za Zoomer je govorila andragoškinja Maja Maksimović.

Koji su to aspekti feminističkog obrazovanja, koje knjige, misli ili lična iskustva su tebe najviše oblikovali?

Meni je bilo najvažnije informalno obrazovanje, kao i saradnja sa ženama koje se identifikuju kao feministkinje. Drugo značajno iskustvo mi je bio rad na predstavi „Crvena“, kada sam i samostalno, a i u radu na toj temi, razvijala dalje svoj feminizam i gradila identitet sebe kao feministkinje. Mislim da me upravo razgovori sa ženama, kao i koleginicama i prijateljicama sa kojima govorim o feminističkim temama, posebno izgrađuju. Knjige, predstave i filmovi se nadovezuju na ono što je iskustveno učenje.

S ozbirom na to da radiš sa mladim ženama, koliko one na tebe utiču?

Tako je, radim sa studentkinjama na Filozofskom fakultetu i predajem Obrazovanje odraslih za aktivizam, a jedan značajan deo tog predmeta je feminističko obrazovanje. Ne mogu da kažem da sam došla izgrađena i donela odluku o tome šta ću da predajem, već mi je upravo saradnja sa studentima i studentkinjama i način na koji smo zajedno istraživali neke teme pomogao da steknem znanja koja su mi značajna, ali i da imam konkretan uvid u neke probleme sa kojima se suočavaju mlade žene danas. Ono što mi nedostaje danas su neke grupe u kojima možemo da razmenjujemo i delimo neko iskustvo koje je često i zajedničko, kao što je to moglo ranije.

Danas često čujemo da je feminizam bespotreban i da su se žene već izborile za jednaka prava. Kako odgovaraš na ovu tezu?

Mislim da je jako važno to što, kada pogledamo društvo danas i neku celokupnu globalnu situaciju, možemo da vidimo da sloboda i prava nisu nešto što se ostvari i za šta se izborimo i to postane neko trajno stanje. Kada pogledamo neku širu globalnu sliku, vidimo da su i prava i rodna ravnopravnost kao takva vrlo osetljiva stvar. Taj argument da smo se izborile za svoje prava mi je prilično evropocentričan i govori možda u ime Amerikanki i Evropljanki, a kada pogledamo ostale delove sveta ima tu mnogo toga na čemu treba da se radi, i to ne samo u ostalim delovima sveta, već i kod nas. I to su one osnovne teme kojima se feminizam bavio još ranije – od jednakih plata, preko nasilja prema ženama i tako dalje. Mislim da ni u jednom segmentu još nismo ostvarile punu ravnopravnost.

Kada pričamo o različitostima u odnosu na deo sveta u kome se nalazimo, koje su odlike patrijarhata na Balkanu danas?

Ono što mislim da je karakteristično za Balkan je ta teza da nismo dovoljno dobre, da moramo da se više trudimo… žene su često anksiozne u vezi sa tim da uzmu neke bolje pozicije. Ne mislim da je to najznačajniji problem, ali jeste vidljivo u svetu u kojem se ja krećem. Jako je teško dati sebi dozvolu, upravo zato što društvo stalno pokušava da nas ukalupi u neke tradicionalne uloge. Ponovo se dešava retradicionalizacija, što vidimo samo kada prelistamo medije, da se pored ostalog od nas očekuje tradicionalna uloga. Vidimo opet u medijima ono pitanje „da li vam pomaže muž oko deteta“ i slične stvari. Razni su problemi, ali možemo reći i da je pitanje bezbednosti negde najznačajnije.

Zašto je feminističko obrazovanje važno za devojčice, a zašto za dečake?

Iz mog iskustva, ono što studentkinjama bude važno jeste da se upoznaju sa tim šta je feminizam i šta su feminizmi, kao i da sagledaju istoričnost feminističkog pokreta, ideja i teorije, da mogu da razumeju zašto se žene bore za svoja prava, kada je to krenulo i da razumeju društveno-politički i ekonomski kontekst u kome se to dešavalo. To je podjednako važno i za žene i za muškarce. Za žene je značajno deljenje iskustva, sagledavanje i odučavanje od nekih normalizovanih strahova, ideja i uloga. Za muškarce je, kako primećujem, značajno razumevanje patrijarhata i načina na koji ih on definiše i stavlja u neke rodno stereotipne uloge, kao i razvijanje empatije i potrebe za zajedničkim delovanjem.

Zašto onda postoji toliki otpor prema obrazovanju koje bi se nazvalo „feminističko“?

Imam utisak da je feminizam postao ružna reč i često čujemo da je bolje da u nekim mrežama i okolnostima koristimo reč rodna ravnopravnost, nego da kažemo da se bavimo feminizmom. Mislim da je važno da to bude feminističko obrazovanje i da to upravo tako i kontekstualizujemo, kako bismo sagledali značaj feminističke teorije. Patrijarhat je opresivan i za žene i za muškarce, s tim što je teško odustati od pozicije moći jednom kad je imamo. Verujem da zato naizlazi na česte otpore, ali sagledavanje i otvaranje je neophodno i mogu da vidim da je kod novih generacija sve dosta labavije. Izgleda da nešto što radimo i što se dešava očigledno nije loše.

Da li će i kada feministička borba biti završena?

Nažalost, mislim da neće biti završena. Već sam pomenula da su prava koja osvajamo krhka i to što su jednom osvojena ne znači da će tako i ostati. Važna je svest o tome da ono što je osvojeno može u nekom trenutku da se ospori. Videli smo poslednjih meseci kako se to dešava u različitim državama. Čini mi se da moramo stalno da motrimo i da budemo na oprezu.
Takođe, možemo da postavimo pitanje – Za koga je feministička borba gotova? Mi imamo različite probleme u različitim delovima sveta i mora da postoji svest o toj solidarnosti kojoj svedočimo, kada kažemo „mi“ – ko smo to „mi“ i za šta se to borimo. Zato mi se čini da je teško da će feministička borba biti jednom gotova, ali će se pomeranja svakako dešavati. Moj lični utisak je da trenutno živimo i snažno doživljavamo ta previranja. Važno je da sama arhitektura društva menja, kao i patrijarhat koji je utkan u sve pore društva.


Nemanja Marinović
Kad ne uređuje tekstove, bistri politiku. Kad ne bistri politiku, bistri pop kulturu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još