Brana Antović: svaka prilika da se čuje ženski glas je važna

Branislava Antović Aleksić je diplomirana novinarka i autorka bloga pod nazivom Brana’s Divine World za koji je dobila više nagrada. U svojim tekstovima na blogu, kao i na društvenim mrežama, bavi se raznovrsnim temama, poput umetnosti, kulture, mode i putovanja, ali i ukazuje na probleme sa kojima se suočavaju žene u našem društvu, poput nasilja i rodno zasnovanih stereotipa, o kojima sam ovom prilikom sa njom razgovarala. 

  • Zbog čega je važna upotreba rodno senzitivnog jezika u medijima?

Sve što za cilj ima promenu svesti našeg društva na bolje, a na polju ravnopravnosti žena i muškaraca, jeste važno. Jezik je u tom pogledu izuzetno bitan faktor jer neadekvatnim izborom i nepromišljenom upotrebom imenica u muškom i ženskom rodu, svesno ili nesvesno, šaljemo poruku o tome gde je u današnjem svetu mesto ženi, a gde muškarcu. Zato nam ne sme biti prirodno da imenice ženskog roda isključivo vezujemo za manje plaćene profesije dok u slučaju onih viših i bolje plaćenih, izraze u ženskom rodu i dalje smatramo rogobatnim. Adekvatna upotreba rodno senzitivnog jezika jeste korak bliže ka svetu u kojem će žene biti priznate za svoj rad i trud i u kom ćemo ostvariti ravnopravnost dva pola. Zato je ova stavka toliko važna i svako ko pokušava da je obesmisli i banalizuje, ruga se celom ženskom rodu.

  • Često imamo prilike da se susretnemo sa podelom na tzv. „ženske časopise“ ili „ženske“ odeljke dnevne štampe koji se bave uglavnom fizičkim izgledom, domaćinstvom ili brigom o deci. Koje su posledice prikazivanja žena na stereotipan način, kroz patrijarhalne obrasce?

Sramno je da i na početku treće decenije 21. veka moramo da se  bavimo ovom problematikom. Podela na ’’ženske’’ i ’’muške’’ teme, zanimanja, interesovanja, blago rečeno, ponižavajuća je. Ne samo za nas, već za sve generacije devojčica koje odrastaju u ovakvom društvu. Posledice su razne, ali svaka vodi sličnom raspletu: uverenost da smo predodređene da živimo život po unapred fabrikovanom modelu ponašanja čiji su okviri postavljeni pre više decenija, pa i vekova, i koji nemaju nikakve veze sa uslovima i prilikama u modernom društvu. Zato, svaki vid ovako neodgovornog medijskog ponašanja čitaoci ili gledaoci treba da kazne javnom osudom.

Društvene mreže su vaš medij. Iskoristite ih kako biste ukazali na ono što ne valja i što vas muči.

  • Određene kategorije žena mogu biti čak potpuno izostavljene iz medija, poput žena sa invaliditetom ili žena drugačije seksualne orijentacije. Da li mislite da će se to promeniti u budućnosti i na koji način?

Ponovo pričamo o nedopustivom ponašanju koje se kod nas ipak i dalje toleriše. Tu i tamo pojavi se neka nova serija koja se dotakne problema i izazova LGBT populacije iz ženske perspektive (zapravo, mislim da je samo jedna domaća serija obrađivala ovu temu i to usputno), s vremena na vreme vidimo neki kraći televizijski prilog o ženama sa invaliditetom, ali sve je to mizerno u odnosu na količinu sadržaja koji se svakodnevno plasira, a u kojem pomenute žene ne postoje. Odlučujem da verujem da može i mora drugačije. Nadam se da me budućnost neće izneveriti.

  • Kako vidite izveštavanje domaćih medija kada je reč o nasilju prema ženama i femicidu? Da li i kako mediji mogu da deluju i preventivno?

Oh, ovo je tema koja mi izaziva posebno jak bes. Romantizacija zločina prema ženama možda je i omiljena disciplina domaćih medija. Uvek se tu provuče neka nesrećna zaljubljenost, te jaka strast, ali i kobna žena koja je izludela mučenog nam muškarca koji je bio ’’vrlo fin i kulturan momak’’ jer, hej, komšijama se uredno javljao. A ako je uz to i rezbario ikone i svirao gusle – žao nam je, ali žena je dobila ono što je zaslužila. Možda nećemo pročitati baš ove reči, ali kontekst samog teksta poručiće upravo to. Nemoralno, neetički, neobjektivno, preplavljeno mizoginijom i seksizmom – eto tako vidim izveštavanje domaćih medija o nasilju nad ženama. 

  • Da li mislite da bi veće prisustvo žena u medijima kada se radi o političkim, i temama od javnog interesa moglo da utiče na promenu stanja svesti građana i građanki naše zemlje i da doprinese borbi za ravnopravnost?

Svaka prilika da se čuje i ženski glas je važna i trebalo bi je iskoristiti. I naravno da to može da promeni stvari na bolje. Sve menja stvari. Samo okretanje glave i mirenje sa datim ne menja ništa.

*intervju je nastao 28.2.2020. godine u okviru programa „Break the FAKE“ u realizaciji nevladine organizacije Centar E8

*Izvor fotografije: Wannabe magazin

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još