Šta su majmunske boginje?

Sve su nas iznenadile informacije o slučajevima majmunskih boginja u Evropi i mnogima je prva reakcija bila: „ne još jedna pandemija…”. Međutim, kao što je slučaj sa kovidom, ukoliko ste pravilno informisani, nema razloga za brigu. Ova bolest, prvi put identifikovana 1958. među laboratorijskim majmunima u Kopenhagenu, pojavila se među ljudima 1970. na afričkom kontinentu. Širenja ovog virusa događala su se više puta u ovom veku, na više kontinenata, a najnovije se javilo maja ove godine.

Prvo otkriće virusa

Prvi slučaj u 2022. otkriven je u Velikoj Britaniji, kod pacijenta koji je putovao u Nigeriju, gde su majmunske boginje endemska bolest. Pacijent je hospitalizovan 4. maja, a dva dana kasnije je virus potvrđen. U narednim danima, prijavljivani su novi, a trenutno je u Ujedinjenom Kraljevstvu prijavljeno 56 slučajeva. Onima koji su bili u bliskom kontaktu sa zaraženima određena je izolacija. Virus se zatim proširio na druge evropske države, a stigao je i do SAD, Australije i Kanade, sa pretpostavljenim slučajevima u Argentini i Maroku. Najbliže nama, virus je registrovan u Sloveniji 24. maja. U pitanju je muškarac koji se vratio sa Kanarskih ostrva i u dobrom je stanju, kako javlja N1 Slovenija.

Simptomi

A šta zapravo jeste ova bolest? Majmunske boginje su zarazna bolest uzrokovana istoimenim virusom koja se može javiti kod određenih životinja, pa i kod ljudi. Simptomi počinju groznicom, glavoboljom, bolovima u mišićima, otečenim limfnim čvorovima i osećanjem umora, nakon čega sledi osip koji formira plikove i kore. Vreme od izlaganja virusu do pojave simptoma je obično 7 do 14 dana, a simptomi traju dve do četiri nedelje. Majmunske boginje se mogu preneti rukovanjem, mesom divljači, ujedom ili ogrebotinom životinje, telesnim tečnostima, kontaminiranim predmetima ili bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Dijagnoza se može potvrditi testiranjem lezije na DNK virusa, a bolest može izgledati slično kao i ovčije boginje.

Fotografija: YouTube printscreen

Koliko je bolest opasna? I za koga?

Ono što, ipak, sve zanima je da li smo u opasnosti. Statistike kažu da nismo. Smrtnost od ove bolesti je 10-11 posto, ako se govori o centralnoafričkoj grani. Međutim, bolest koja se trenutno širi potiče iz Nigerije, odnosno zapadne Afrike, gde je smrtnost dosta manja, tačnije 1%. Za N1, epidemiolog Zoran Radovanović rekao je da bolest može da se unese i u Srbiju, ali da je mala verovatnoća da bi došlo do šireg rasejavanja, a ako se unese, verovatno će se svesti na pojedinačne slučajeve. Rekao je i da vakcina protiv velikih boginja štiti u 85 odsto slučajeva, ali da Srbija nema na lageru te vakcine, odnosno ona kod nas nije ni registrovana, jer kod nas te bolesti nema već pola veka, te se velike boginje smatraju iskorenjenim, a i vakcinisanje protiv njih prestalo je pre oko 45 godina. S druge strane, 2019. je vakcina protiv majmunskih boginja, poznata pod imenima Imvaneks, Imvamjun i Džineos, odobrena za odrasle u EU, Kanadi i SAD.

Društvene posledice i stigmatizacija

Međutim, kao i skoro svaki virus koji se širi svetom, ovaj može imati ozbiljne društvene posledice. Kao što su tokom epidemije HIV-a homoseksualci bili targetirani kao jedini prenosioci virusa, što je dovelo do ogromne homofobije u tadašnjem društvu i medijima (ali i većem širenju virusa među heteroseksualcima), nešto slično moglo bi da se desi i danas. Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, većina slučajeva u Evropi su registrovani kod mladih ljudi koji se identifikuju kao MSM (muškarci koji imaju seks sa muškarcima). Ipak, u istom saopštenju, Centar navodi da svi treba da budu oprezni, jer se bolest ne prenosi samo seksualnim putem.

Dok neki mediji ovakvu situaciju koriste za senzacionalističke i diskriminatorne tekstove, ovde želimo da skrenemo pažnju javnosti na tip bolesti o kojoj ceo svet priča i da skrenemo pažnju na to kako možete da se zaštitite. Pošto niko ne želi da se društvu događaju podele kao što se to dešavalo tokom prethodnih pandemija, po cenu širenja bolesti, važno je da mediji i javnost ozbiljno shvate opasnost od ovog virusa, a ne da jednu, već dovoljno diskriminisanu grupu dodatno targetiraju. Možda majmunske boginje nisu toliko opasne, ali mržnja jeste.

Naslovna fotografija: YouTube printscreen

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još