Spomenik Stefanu Nemanji: “talog onoga što ova vlast ostavlja iza sebe”

Nepresušna potreba za nezavisnim institucijama u Srbiji još jednom se pokazuje na delu. Ovoga puta, monumentalni spomenik osnivaču srpske države, tema je na kojoj se lome koplja.

Spomenik velikom županu, Stefanu Nemanji, otkriva se danas, 27. januara 2021. godine. Najavljena je svečanost uz prisustvo državnog vrha na obnovljenom Savskom trgu. Autor je ruski vajar i akademik, Aleksandar Rukavišnjikov. Kako je rekao u intervjuu za Radio Televiziju Srbije, cilj mu je bio da se spomenik zasniva na lepoti fresaka iz srpskih manastira. Međutim, drugi deo ovog razgovora privukao je veliku pažnju javnosti u danima dok su radnici na Savskom trgu postavljali poslednje delove monumenta. Naime, u predlogu koji je Rukavišnjikov dao, Stefan Nemanja u desnoj ruci drži krst, ali finalni proizvod ipak izgleda malo drugačije.

Kako je objasnio sam autor, „rukovodstvo iz Beograda“ tražilo je da umesto krsta, to ipak bude mač. Ovo je samo poslednji u nizu nerazjašnjenih poteza odgovornih za ovaj projekat.

Visok 23 metra i težak 68 tona prema rečima dela stručne javnosti, ovaj spomenik sporan je po mnogo čemu, od njegove veličine, mesta na kome je postavljen, sve do samog izgleda spomenika za koji se ocenjuje da nije u skladu sa sadašnjim trenutkom.

Profesor Miodrag Živković, koji je bio član žirija za ovaj spomenik podneo je ostavku. Svoje pismo upućeno predsedniku žirija Nikoli Selakoviću, koje prenosi Danas, započeo je sledećim rečima: Još na prvom zasedanju posle pregleda konkursnih radova, žiri je jasno i nedvosmisleno iskazao nezadovoljstvo veoma niskim umetničkim i idejnim nivoom dela prispelim na prvi stepen konkursa za spomenik rodonačelniku srpske države Stefanu Nemanji…. Na Vaše insistiranje, gospodine predsedniče žirija, preglasavanjem, ipak je dodeljena prva nagrada radu pod šifrom 02500, ruskog autora sa saradnicima. Predstavnici struke u žiriju bili su nadglasani 5:4.

Zaključio je tada: „Zbog iznetog, ovaj konkurs ne može imati legitimitet struke i etičkih principa. Umesto da se u potpunosti menja nagrađeno rešenje, treba menjati sve: raspisati novi konkurs i izabrati autora sa rešenjem dostojnim ovom velikom izazovu umetnosti i naše istorije.”

U saopštenju Društva konzervatora Srbije, izdatom u avgustu prethodne godine, između ostalog, navodi se:

“Umesto održavanja kontinuiteta tradicije, upisane u kolektivno sećanje srpskog naroda, vladarska ikonografija koju je predstavio skulptor iz Rusije pretenciozni je falsifikat akademizma 19. veka, uvećan šest ili sedam puta u odnosu na uobičajenu visinu monumentalnih spomeničkih obeležja. Ni po čemu taj spomenik – idejni i ideološki proizvod megalomanije orijentalnih despotija – ne uspostavlja vezu sa Srbijom, pa tako ni sa Beogradom 21. veka.”

“Naša struka nas obavezuje da skrenemo pažnju javnosti na to da je reč o kršenju Zakona o kulturnim dobrima i brutalnom ugrožavanju vrednog spomeničkog nasleđa, te zahtevamo od donosilaca odluka da se izvedeni spomenik Stefanu Nemanji ne postavi na Savskom trgu. Takođe zahtevamo da što pre započne javni dijalog kojim će se, konsenzusom i bez političkog upliva, doći do najkvalitetnijeg rešenja za buduću namenu Glavne železničke stanice.”

Izvor: Beograd.rs

Dok su se zamerke struke nizale, delovi spomenika pristizali su u Beograd. Na poslednjoj granici koju su prešli na svom putu od Rusije do Srbije, u dokumentima sa carine u koje je N1 imao uvid, vidi se da je spomenik plaćen 9 miliona evra. Zbog lakšeg sagledavanja ove sume, Kip slobode koštao je oko 4,4 miliona evra. Cena spomenika proglašena je za državnu tajnu do 2023. godine. Gradonačelnik Beograda izjavio je da ne zna tačnu cenu. BIRODI ga je nakon te izjave, pozvao da pokaže ugovor. “Najmanje što današnji javni funkcioneri duguju osnivaču srpske države je da se sistemski bore za očuvanje države, a to znači pre svega da se borbe protiv korupcije.”

Kao i po velikom broju drugih pitanja, naše društvo se podelilo i po stavu prema spomeniku Stefanu Nemanji. Dijalog je ponovo izostao.

Tako je danas u 20 časova svečano otkrivanje spomenika, dok se u 18 časova održava protest na platou ispred Filozofskog fakulteta u organizaciji Društva za održivu budućnost- Koraci.

Jedan od govornika na ovom protest, biće i vizuelni umetnik i pisac, Dejan Atanacković, koji u Novom danu poručuje: „Želimo da iskažemo svoj stav, ali i da pozovemo građane na širu i temeljniju diskusiju o tome šta sa ovim spomenikom u nekoj bliskijoj budućnosti činiti.“ On ovaj spomenik definiše kao “talog onoga što ova vlast ostavlja iza sebe”. Na protestu će govoriti i istoričarka umetnosti i aktivistkinja Aida Ćorović.

Rovovi će se u srpskom društvu danas još jednom produbiti. A kada će se oni koji kroje atmosferu u kojoj odrastamo i školujemo se,  dozvati pameti i to promeniti- ostaje nam da vidimo.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još