SPOLJNA POLITIKA ZA POČETNIKE: LIBAN 1. deo

Džek London je jednom davno rekao da „za većinu ljudi život je kao ružno vreme: stanu i čekaju da prođe“ , samo što on tada nije znao u kakvim će se problemima naći Liban, i koliko Vladi jednostavno nije stalo da vrati sjaj ovoj zemlji.

Nedeljni računi za namirnice u Libanu mogu biti jednaki mesečnim prihodima višečlane porodice. Osnovni lekovi često nisu dostupni ili preskupi, a čekanje u redovima ispred benzinskih pumpi može da traje i satima. Banke odbijaju da dozvole ljudima da podignu novac, dok svakog dana u mnogim domovima nedostaje struje, jer Vlada snabdeva nasumično struju tokom dana. To je poražavajući preokret za zemlju koja je bila jedna od vodećih zemalja Bliskog istoka 1990 -ih.

Ali kako se to desilo?

Kao i sa svakom finansijskom krizom, situacija se polako nagomilavala, a zatim odjednom urušila. Da bi bolje razumeli ovu hiperinflaciju moramo se vratiti u devedesete, moje omiljene godine, ne zato što sam dete devedesetih, već što se sve krucijalno u današnjoj politici desilo baš tada, Dakle nakon što je devedesetih završen 15-godišnji građanski rat u Libanu, zemlja je odlučila da svoju valutu veže za američki dolar, umesto da dozvoli globalnim finansijskim tržištima da odrede njenu vrednost.

Libanska centralna banka obećala je da će oko 1.500 libanskih lira vrediti 1 USD i da će libanske banke uvek menjati jednu za drugu. I tako je nastala prva kobna greška koja je dovela do inflacije, naravno godinama Liban nije imao problema sa privlačenjem dolara u zemlju pa se posledice nisu ni nazirale. Ali nakon 2011, to se promenilo. Građanski rat u Siriji i političke tenzije na Bliskom istoku nanele su štetu libanskoj ekonomiji.

Rastuća moć grupe Hezbolah, za koju SAD smatra pod terorističkom organizacijom, u Libanu je takođe odvratila strane investitore i time ekonomija Libanske države jednostavno nije mogla da opravda tu predviđenu vrednost dolara. Pre dve godine je vrednost Libanske funte pala čak za 90% svoje prvobitne vrednosti, zvanično se kurs nije menjao, ali u svakodnevnom transakcijala vrednost je bila sve manja i manja. Inflacija je povukla sa sobom drugi problem – uvoz. Za Liban je ovo posebno problematično jer je zemlja koja nema šta ne uvozi, a kada padne domaća valuta cena uvoza drastično skoči. Što vam ne ostavlja mnogo prostora za rešenjem problema.

Foto: AlJazeera

KADA POMISLIS DA NE MOŽE GORE

 Sve vam je jasno kada kažem da je za ovu godinu stopa inflacije premašila 100 odsto. Libanu je bilo potrebno dve godine da se ekonomski uništi koliko je Venecuela uspela za nepunih 6 godina. Ovde možete da vidite koliko su jako i brzo pali.

 Vlada je pokušala na loš način prikupiti novac uvođenjem poreza na sve pozive putem Whats up-a, koje koriste skoro sve libanske porodice, jer su telefonski pozivi papreno skupi. Taj potez je razbesneo masu i izazvao nasilne proteste, građani su ovaj potez vlade videli kao još jedan primer nejednakosti koju je nametnula. Naravno treba napomenuti i dve katastrofe koje su samo ubrzle process transformacije, Covid i veliku eksploziju u luci u Berjutu prošle godine. Pandemija je naštetila već ranjivoj ekonomiji Libana. Posebno je pogođen turizam, koji je činio 18 procenata prepandeijske ekonomije Libana.

Kako zaboraviti eksploziju u luci glavnog grada Libana koja je oduzela više od 200 života i uništila nekoliko naselja, mnogi ljudini dan danas nisu uspeli da poprave svoje domove, a Vladu šta? To tada nije zanimalo! Socijalni sistem u državi ne postoji, a ljudi su prepušteni sami sebima.

Prošle nedelje političke tenzije su se povećale zbog istrage o eksploziji luke , Hezbolah militarna grupa koju podržava Iran, a koju su Sjednjene države nazvale terorističkom organizacijom i njegov saveznik, šitski Amal pokret, pozvali su na demonstracije kojom se traži smena sudije koji je vodio istragu. Vlast je uvek podeljena tako da predsednik mora da bude iz redova hrišćana, premijer iz redova suni, dok predsednik parlamenta iz redova šia. Raznolikost koliko je dobra toliko i nije jer kvari solidarnost i homogenost političkog sistema i stavlja rešavanje državnih problema na drugo mesto, dok naklonjenost kompanija postaje prioritet što budi korupciju i malverzaciju.

Liban je prošlog meseca formirao novu vladu, prvi put od eksplozije.To je nova Vlada starih lica. Premijer je Najib Mikati, milijarder koji je tu funkciju obavljao već dva puta od 2005. godine. Zato niko ne polaže neke preterane nade u nju, jer se ništa krucijalno nije promenilo.

Francuska vlada i druge strane vlade naterali su libansku da sprovede reforme, ali ne postoji još uvek nikakav dokaz da će to učiniti.

Ako želiš da saznaš šta se sve još dešava u Libanu i kako će se naše putovanje završiti ostani uz Spoljnu politiku za početnike i Zoomer.

Foto: AlJazeera

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još