Skriveni svet Milene Pavlović Barili

Izvođenje predstave „San o Mileni“ planirano za danas u okviru letnjeg programa Reflektor Teatra nažalost je moralo biti odloženo, ali dok čekamo datum novog izvođenja razgovarao sam sa rediteljkom predstave Jelenom Bogavac i stručnim saradnikom Miodragom Kovačevićem, najvećim poznavaocem lika i dela Milene Pavlović Barili. U ovom tekstu želimo da vam približimo intimni svet slavne umetnice, koji je uticao na njenu umetnost, kao i sam proces istraživanja i spoznaje koji je ovaj tim umetnika prošao na putu otkrivanja dubine njenog stvaralaštva.

Predstava je nastala je iz dokumentarnog istraživanja biografije slikarke u kontekstu socijalnog političkog koncepta međuratnog perioda dvadesetog veka u kom je živela.

„San o Mileni – je dokumentarna predstava koja barata vezom biografskih i naslikanih pejzaža Milenine duše. Milena je bila umetnica na tržištu između dva rata. Nomad između sudarenih svetova oca i majke. Umetnica velike veštine, neverovatno uzbudljiva slikarka“, kaže za Zoomer reditljka predstave Jelena Bogavac i dodaje da je istraživački proces i saradnja sa stručnjacima za lik i delo Barili od ključnog značaja za ovu predstavu.

„Milenu sam upoznala preko Miodraga Kovačevića. On je verovatno najveći živi poznavalac Mileninog opusa. Napisao je sjajnu knjigu, sarađivali smo na dramatizaciji. On peva Milenine pesme koje je komponovao, izvodi ih u predstavi“, dodaje Bogavac.

I zaista, većeg znalca u ovoj oblasti rediteljka nije mogla da pronađe. Miodrag Kovačević se bavi umetničko-istraživačkim radom posvećenom Mileni Pavlović Barilli poslednjih dvanaest godina kontinuirano, a zanimanje za Milenin svet počinje još ranije, kada je prvi put, kao dvanaestogodišnjak, posetio njen dom u Požarevcu.

„Moje istraživanje se uvek odvija na dva fronta koja se često prepliću, sa snažnim autorskim pečatom, kroz multimedijalnu umetnost (performans, stvaranje i izvođenje muzike na Mileninu poeziju ili inspirisanu njom, književno stvaralaštvo, video-rad, skulpture i instalacije, kostim) i kroz iscrpno istraživanje fragmenata koji nisu dovoljno jasni ili nedostaju Mileninoj biografiji“, kaže Kovačević, čije dosadašnje istraživanje je simbolično zaokruženo objavljivanjem knjige „Otkrivanje Milene – Novi fragmenti o Mileni Pavlović Barili“, jedinstvene u našoj kulturnoj istoriji, u kojoj donosi nova otkrića kao što su remek-dela ove umetnice dosad nepoznata javnosti, neobjavljene fotografije, izložbe, njena prisutnost u svetu umetničke elite tog vremena, koji su značajno svedočanstvo o Mileninom velikom uspehu u evropskom, a ponajviše u američkom kulturnom ambijentu početkom četrdesetih godina XX veka.

Milena je bila umetnica na tržištu između dva rata. Nomad između sudarenih svetova oca i majke. Umetnica velike veštine, neverovatno uzbudljiva slikarkaBogavac

„Poslednjih jedanaest godina multimedijalnim performansom predstavio sam Milenino i svoje stvaralaštvo insipirsano njom po celoj Evropi, u pedesetak gradova, pre svega, u onima u kojima je boravila, stvarala, izlagala (Rim, Pariz, Venecija, Firenca, Parma, Hag, Milano i dr.). U septembru ću knjigu, kao i retrospektivu svoje dosadašnje umetničke karijere, predstaviti beogradskoj publici, sa posebnim premijernim osvrtom na dva Milenina remek-dela koja sam otkrio nakon objavljivanja knjige“, podelio je za Zoomer svoje planove Miodrag Kovačević.

Kovačević svoja istraživanja i stvarlaštvo objavljuje od 2009. godine na specijalizovanom sajtu koji uređujem, milenapavlovicbarilli.com, a koji je sada u fazi transformacije u virtuelni prostor koji će pružati sve informacije, materijale, multimediju i različite poglede i analize na temu ove velike umetnice, a sa svojim muzičkim sastavom theINVISIBLES objavio je četiri autorske pesme na višejezičnu poeziju Milene Pavlović Barilli, od kojih dve izvodi i u samoj predstavi.

„Mileninu poeziju čitam i istražujem od svoje četrnaeste godine, tako da su te pesme postale deo mog bića i bilo je logično da u jednom trenutku poželim da ih otpevam. Komponovanje muzike na Mileninu poeziju jedan je od najlepših mogućih izazova za umetnika, jer je ona pisala na italijanskom, španskom, francuskom i srpskom jeziku, te mi je to dalo priliku da se igram spajajući u jednom pesmi njene stihove na više jezika, kao i prevode na srpski. Takva multilingvalnost u muzici nije često prisutna, a neminovno stvara novo polje slodobnog inovativnog izražavanja, uz poštovanje umetnika čije stihove pevate i muzički oblikujete. Muzičkim ozvučavanjem i pevanjem njenih stihova, čini mi se, da sam dao nova značenja i tumačenja njene poezije, i kroz muziku je približio široj publici, jer njen spisateljski rad ipak nije toliko poznat i prisutan“, objašnjava Kovačević i posebno ističe pesmu „Sagorećemo mesec“, čiji deo izvodi u predstavi, a koja je dosad obeležila njegovo muzičko stvaralaštvo na Mileninu poeziju, kao naslovna numera za jedini doku-igrani film o Mileni. U pitanju je film „Milena“ iz 2011. godine, čiju režiju potpisuje Čarna Radoičić.

Miodrag Kovačević

Ipak, iskustvo rada na predstavi i prilagođavanja već postojećih pesama potrebama i kreativnom okviru i ritmu ove predstave za ovog umetnika bilo je sjajno i inspirativno.

„S obzirom na to da pesme u predstavi izvodim a capella, bilo je potrebno samo ih aranžmanski rekonstruisati kako bi dale pravi zvučni prostor i ritam predstavi i bile u potpunom saglasju sa ostalim elementima koji ovu predstavu čine kvalitetnom, autentičnom celinom. Na sjajnu ideju rediteljke, jedan deo Mileninog pisma ocu pretvorio sam u pesmu koju izvodimo svi i koja uvek izazove oduševljenje publike. To je bila prilika da pristupim muzičkom stvaralaštvu na novi način i obogatim sopstvene pristupe. Takođe, u našoj potrazi za nekom izvornom pesmom iz Mileninog rodnog, požarevačkog kraja, došao sam na ideju da napravim pesmu inspirisanu čuvenim Mileninim autportretom iz 1939. godine sa velom i crvenim koncem, koja je u duhu izvorne pojačke muzike, sa refrenom na vlaškom jeziku. Tako da je u okviru mog muzičkog stvaralaštva, rad u ovoj predstavi doneo nova iskustva i otvorio mi nove perspektive u stvaranju“, objašnjava Kovačević.

Predstava je u mnogo čemu drugačija i različita od svega što imamo prilike da vidimo na temu lika i dela slavne slikarke. Ono što je svakako razlikuje od svih drugih projekata na ovu temu, jeste proces kroz koji su rediteljka i izvođači prošli kao grupa.

njene slike vrata su portal u svemir Milena. U svemiru Milena lete smrti zajedno sa plavim leptirima. Strašna, tanana i lebdeća ali i cinično karikaturalna slika sveta – Bogavac

„Ostali ljudi sa kojima sam sarađivala: Tijana, Aleksandra, Igor, Aleksa, Marko i Jovan moji su stalni saradnici. Veoma sam vezana za mogućnosti dosega umetničkog ove grupe. Sjajni su ljudi, veoma talentovano i svako u svoje ime rešavali su sa mnom komplikovanu šah partiju Milenine biografije vođeni postulatima drama terapije. Ovo je tako predstava i o nama. Na svakojaki način“, ističe Jelena Bogavac kojoj je Barili bila velika inspiracija.

„Upravo podvojenost motiva rasprslih svetova u svetu koji se raspada me je motivisalo da se bavim ovom temom. Njene slike vrata su portal u svemir Milena. U svemiru Milena lete smrti zajedno sa plavim leptirima. Strašna, tanana i lebdeća ali i cinično karikaturalna slika sveta. Milena je vrhunska umetnica“, dodaje Bogavac.

Scena iz predstave / Reflektor Teatar

Spoj različitih umetničkih pristupa Mileni Barilli i iskustava i znanja vezanih za tu temu ističe i Kovačević.

„Unitaktnost se vidi u istraživačkom radu koji se ogledao u vrlo kompleksnom, inspirativnom i raznovrsnom procesu građenja predstave i u spremnosti učesnika procesa da uče o Mileni, da zalaze u njene i sopstvene dubine dok tragaju za istinom koju treba poroditi i podeliti sa sobom i drugima. Takođe, od većine drugih dela na ovu temu ovu predstavu razlikuje iščitavanje Milenine biografije i promišljanje o istom kroz savremena i inovativna umetnička sredstva i pristupe, sa elementima performansa koji sam iz svog bogatog iskustva u oblasti multimedijalnog performansa uneo u teatarske okvire, ali uvek sa odgovornošću prema ovoj velikoj umetnici, jasnim otklonom prema neistinama, spekulacijama i beskorisnim mitovima koji postoje o nekim nedovoljno jasnim ili nepoznatim tačkama Mileninog puta, koji su osmišljeni samo da bi degradirali i umanjili značaj i vrednost ove umetnice“, smatra Kovačević i dodaje da u vizuelnom smislu predstava ima nesvakidašnju atraktivnost, podržavajući snažnim autorskim pečatima vizuelnu simboliku Mileninog sveta, kroz kostim, video-rad, scenski pokret, pored izuzetne glumačke transformacije i raznovrsnost u igri i rediteljske i dramaturške bravure.

Naravno, zanimalo me je i to šta autori ove nesvakidašnje predstave smatraju najvažnijom zaostavštinom ove velike umetnice.

„Naravno njene slike. Morale bi da stoje ispred njenih ilustracija iz Vogua. Koje su naravno savršene. Ipak je imala da kaže kompleksnije i uzbudljivije stvari na svojim platnima. Sve slike su u predstavi. „San o Mileni„ je kao igrana predstava njenih slika“, smatra Bogavac, dok Kovačević dodaje da se radi o njenom sveukupnom, višemedijskom delu.

Pored svih prepreka, teskobe, teškoća, padova i uspona, pored večnog putovanja koje je bilo i tragično i radosno, Milena se u potpunosti realizovala kao velika umetnica svetskih dometa – Kovačević

„Smatram da je njena najznačajnija zaostavština njena nedvosmislena savremenost i aktuelnost, ili još tačnije, vanvremesko obeležje koje nosi njena umetnost, ali i njena biografija u celini, jer iz nje svi možemo da naučimo mnogo toga, da pronađemo delić sebe. U tom smislu, ono što čini njenu sveukupnu zaostavštinu tako značajnom za našu i svetsku kulturu jeste nenametljivost, ali jasna i neoboriva istina Milene kao velikog uzora i inspiracije za sve nas kako se treba boriti za ono što je naša suština, za uspešnost puta kojim smo krenuli i za ostvarenje sna i stizanje do cilja. Pored svih prepreka, teskobe, teškoća, padova i uspona, pored večnog putovanja koje je bilo i tragično i radosno, Milena se u potpunosti realizovala kao velika umetnica svetskih dometa“, dodaje Kovačević.

Na kraju, važno je i pomenuti koje su to životne okolnosti koje su formirale njenu umetnost.

„Kao i svakoga, i Milenu su obeležile i u samoj osnovi izgradile porodične i društvene okolnosti u kojima je rođena i u kojima je odrastala, spoznavala svet oko sebe i onaj svet u sebi, otkrivajući svoje želje, snove, strahove i stremljenja. Milenin okvir okolnosti bio je neobičan i kompleksan. Pre svega, na Milenino svaralaštvo i sve što čini život umetnika snažno je uticalo njeno dvojno poreklo, jer je po majci bila Srpkinja, po ocu Italijanka. Takvo dvojstvo za nju je bilo i bogatstvo, ali i često i usud i teret koji je želela da prevaziđe. Stalna rastrzanost između ta dva različita kulturno-geografska prostora u toku odrastanja, bogatstvo srpskih legendi i narodnih pesama i priča koje joj je govorila baka i kontinuitet italijanske kulture, od antike i Starog Rima, preko renesanse do nadrealizma, zatim, stalno prisustvo i snažno, strogo i ambiciozno vaspitanje majke Danice i veliko odsustvo oca Bruna, posebno u danima njenog detinjstva, jer su njeni roditelji skoro celog Mileninog kratkog života bili razdvojeni, Milenu je rano naučila o težini i složenosti stvarnosti života, o čežnji, ćutanju, samoći i usamljenosti, osećaju nedostajanja i nepripadanja“, objašnjava Kovačević i dodaje da smatra da je Milena, u želji da prevaziće tu veliku teskobu unutrašnjih dvojnosti koja je u njoj igrala kao višeslojni nemir, putovala u svet stvaranja u kojem su slike i jezik snova i snoviđenja preovladavali i gradili samo njenu, autentičnu, pomalo eskapističku mikrostvarnost.

„Ona je svoj identitet gradila na konglomeratu dihotomija koje su se u njoj borile, preplitale, stvarale, pretvarale, nestajale i ponovo rađale. Na njeno stvaralaštvo snažno je uticao i njen nomadski život, jer je u večnoj, ali ne uvek svesnoj potrazi za konačnim domom i utočištem, stalno putovala, obilazeći sve evropske metropole i gradove, nižući velike uspehe kroz zapažene izložbe i objavljivanjenje poezije. Putovanje u njeno vreme, dvadesetih, tridesetih i početkom četrdesetih godina prošlog veka, podrazumevalo je stalno čekanje na voz ili brod, kao i čekanje da se stigne na željenu destinaciju. U tom velikom čekanju čovek ima vremena da se preispituje, da dobije inspiraciju za nova dela, da otpočne njihov proces stvaranja. U tom smislu, putovanja su izuzetno uticala na Milenino stvarlaštvo i odnos prema istom, ne samo zbog iskustva koja putovanja sa sobom nose kroz upoznavanje novih prostora i ljudi, već i kroz mentalni prostor za razmišljanje o umetnosti, uzorima, inspiracijama, i na kraju, za proces nastajanja novih dela“, dodaje.

Ona je svoj identitet gradila na konglomeratu dihotomija koje su se u njoj borile, preplitale, stvarale, pretvarale, nestajale i ponovo rađale. Na njeno stvaralaštvo snažno je uticao i njen nomadski život, jer je u večnoj, ali ne uvek svesnoj potrazi za konačnim domom i utočištem, stalno putovala – Kovačević

„Treba pomenuti i to da je na visok kvalitet i bogatsvo i raznovrsnost Mileninog dela, pored neospornog talenta za vizuelne umetnosti, ali i za književno stvaralaštvo, uticalo majčino usađivanje visoke radne etike i insistiranje na njoj od Mileninog ranog detinjstva, jer Milenina jedina dozvoljena igra bila je samo crtanje. Ogroman broj njenih dela upravo svedoči o tome. Na kraju, značajan uticaj na Milenino stvaralaštvo imala je i njena bolest srca koja joj je otkrivena u osmom mesecu života, kao i nešto od čega srca i igra, lebdi, a potom se lomi i tuguje, a to je njena najveća, životna ljubav koja se nije srećno završila, a uvek je, uz motiv razdvojenosti roditelja, bivala prisutna u mnogim njenim delima, slikarskim i poetskim, posebno“, zaključuje Kovačević.

Scena iz predstave / Reflektor Teatar

Nemanja Marinović
Kad ne uređuje tekstove, bistri politiku. Kad ne bistri politiku, bistri pop kulturu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još