Romska deca nemaju bolje uslove za obrazovanje

Na svetski dan Roma – potpuna polarizacija. Dok se sa jedne strane naglašava napredak, oni najugroženiji su u još lošijoj situaciji nego ranijih godina.

Povodom današnjeg dana Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković istakla je da je mnogo toga urađeno i da se radi na smanjenju diskriminacije.

„Najveći napredak se desio u sistemu obrazovanja. Imamo jedan solidan broj obrazovanih Roma”, rekla je Janković i ukazala je da je važno da se radi na kontinuiranom povećanju zapošljavanja, da bude više i mladih Roma i Romkinja u javnom sektoru, prenosi Tanjug.

Najsiromašniji su zaboravljeni

Međutim, za decu koja su najugroženija siromaštvom – decu koja su uključena u život i/ili rad na ulici i koja žive u substandardnim naseljima, nema napretka u dostupnosti obrazovanja. Prema iskustvu Centra za integraciju mladih, organizacije koja godinama sprovodi programe podrške ovoj deci, pomaci su minimalni i pre svega se ogledaju u komunikaciji između škola i Centara za socijalni rad kada deca nisu redovna u školi.

„Možda postoji razlika u broju upisane dece, ali kvalitet njihovog obrazovanja nije zadovoljavajući. Što se tiče usluga koje su predviđene zakonom, kao što su besplatan prevoz, hrana i direktna podrška u obrazovanju – ne postoji nikakva razlika ili veći obuhvat u odnosu na prethodne godine“, navode za ZOOMER iz Centra za integraciju mladih.

U svom osvrtu na probleme romske zajednice, Južne vesti naglašavaju da nadležno ministarstvo upozorava da je korona dodatno skratila već kratak životni vek ljudi u substandardnim naseljima.

Razlozi za to su mnogi – naselja su prenaseljena i u njima nije moguće održavati socijalnu distancu, u manjim zatvorenim objektima žive mnogočlane porodice, a održavanje higijene u naseljima koja se nazivaju i „nehigijenskim“ – nije moguće. U toku pandemije, ova naselja su bila zaboravljena od strane sistema, a pomoć su pre svega pružale nevladine organizacije.

„Naša organizacija je od početka pandemije pratila situaciju u naseljima i kako adekvatnog odgovora od strane institucija nije bilo, mi smo uz pomoć naših donatora organizovali podelu paketa pomoći koji su sadržali higijenske i prehrambene proizvode. U toku 2020. podelili smo preko 1100 paketa porodicama u 28 neformalnih naselja u Beogradu“, navode iz Centra za integraciju mladih.

Pored povećanog rizika od zaražavanja, pandemija korona virusa je u velikoj meri uticala i na dostupnost obrazovanja. Ako se govori o pomacima u obrazovnom sistemu, ne može se ignorisati činjenica da je deci iz substandardnih naselja, zbog nedostatka pristupa internetu i računaru, praćenje nastave bilo potpuno otežano, pa i onemogućeno. To se odrazilo na postignuća dece.

„Prvi nivo problema je nepostojanje tehničkih mogućnosti da deca nastavu prate na daljinu kada žive u naseljima. Drugi nivo problema je izostanak direktne podrške od strane učitelja ili nastavnika, pa su deca bila usmerena na roditelje koji nisu mogli da im pruže adekvatnu podršku. Treći nivo problema je nastupio nakon povratka u škole, kada se uvidelo da su deca ostala na nivou znanja pre početka pandemije“, objašnjavaju iz Centra za integraciju mladih, čiji je primarni fokus programa podrške bio na tome da se propušteno znanje nadoknadi kako bi što veći broj dece uspeo da završi razred.

Ocena Poverenice za zaštitu ravnopravnosti verovatno nije proizvoljna i ona verovatno zna o kom se „solidnom broju“ radi, ali na terenu – ovaj veliki napredak nisu osetili oni koji su najugroženiji i oni kojima je podrška, zapravo, najpotrebnija. Siromaštvo još uvek ostaje skriveno i ignorisano.

Naslovna fotografija: Program obrazovanja, facebook stranica

Nemanja Marinović
Kad ne uređuje tekstove, bistri politiku. Kad ne bistri politiku, bistri pop kulturu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još