Petrović: Na nedeljnom nivou imamo havarije sa EPS-om, a bavimo se Đokovićem

Nakon specijala „Uređivanja“ – „Preseka godine“ sa Veselinom Simonovićem, poželeo sam nam da u novoj godini bude malo mirnije sa medijskim naslovima. Međutim, ako se po jutru dan poznaje – mediji će tek kliziti u haos u 2022. godini. Počeli smo burno, a tako kreće i epizoda – sa Novakom Đokovićem. Ovaj, i druge slučajeve, komentariše mladi novinar Stefan Petrović, poznatiji kao „onaj mali što je uspeo da intervjuiše Štulića za NIN!“.

„Preuzeću rizik da me neko pogrešno protumači, ali ova tema je dobila značaj koji joj ne pripada. Podsetiću vas da smo juče imali oko 13000 novozaraženih od korona virusa, što je najveći broj od početka epidemije. Gotovo na nedeljnom nivou imamo neku havariju sa EPS-om, energetski sistem je u problemu i može izazvati mnogo veće probleme. Medijski fokus treba da se pomeri na mnogo veće probleme, a svu pažnju dobija Novak Đoković“, smatra Petrović i dodaje da mediji vode neku vrstu „hladnog rata“ protiv Australije i tamošnjih vlasti i ne sviđa im se tretman prema Đokoviću.

„Ja na Novaka Đokovića gledam samo kao građanina jedne države koji je pokušao da uđe u drugu državu. Ta država ima određena pravila i tu nema više nikakve diskusije“, zaključuje Petrović.

Na ovom primeru pokazalo se šta je ono što je posao medija, ili bolje rečeno – šta je to što im posao nije.

„Mediji ne bi smeli da se stavljaju na nečiju stranu, u ovom slučaju stranu Novaka Đokovića. U novinarstvu su svete činjenice, a ne to da li mi nekoga volimo, ili mrzimo. U ovom slučaju je pobedu odnela emotivna dimenzija, naklonjenost prema liku i delu Novaka Đokovića, a ne argumenti koje su tamošnje vlasti koristile. Umesto da novinar otkrije suštinu problema i da dođemo do uzroka problema koje je imao Đoković, mi pričamo o tome da li se neko prema njemu iživljava, ponaša kao prema kriminalcu i slično. Iz mejnstrim medija nismo mogli da saznamo da je i Đoković napravio određene propuste, kao što se kasnije ispostavilo i da u odnosu na njih svi treba da imaju isti tretman“, objašnjava Petrović.

Stefan Petrović


Druga tema koja je pokazala na koliko niskim granama se nalaze domaći mediji jeste izveštavanje o nestanku hrvatskog građanina, koji je nestao u Beogradu oko nove godine. Ne postoji tačka Kodeksa koju mediji nisu prekršili izveštavanjem o ovom slučaju, a pisanja o posetama bordelu i navodnoj konzumaciji narkotika posebno je skrenula pažnju.

„Samo na osnovu tih naslova njegovo ime (ime Mateja Periša) se stavlja u negativnu konotaciju, gde publika može da stekne loš utisak o njemu, što može imati određene posledice. Jedna od posledica je njegova dehumanizacija, a da još uvek nemamo nikakve informacije o slučaju. Ja ne mogu da zamislim kako se oseća njegov otac, koji je došao u Beograd, koji već dve nedelje ne zna šta mu je sa sinom, sedi i čita ove naslove“, podvukao je Petrović i skrenuo pažnju i na još jedan nedopustiv način medijskog govora o ovoj temi.

„Ne mogu da se setim, mislim da je Spasić na TV Pink pričao o tome da su Splićani „samo muškarci koji su bez devojaka došli u Beograd“ i zašto su došli bez devojaka. Potpuno je apsurdno da se neko na nacionalnoj ferkvenciji prema ovakvom jednom ozbiljnom problemu odnosi na ovakav način. Jel to pokušaj da se on poveže sa nekim „gej lobijem“, a svi znamo kakve su tad reakcije javnosti“, navodi Petrović i podvlači da se u ovim situacijama o kompleksnim temama pričaju potpuno šizofrene stvari, kojima je cilj sve, samo ne da se dođe do epiloga slučaja.

A cilj medija je jasan – profit.

„Ne treba da zaboravimo da su mediji pored toga što su sredstva javnog informisanja – firme, a njihova ekonomska logika je profit. Cilj je da zarade, a način za to su bombastični naslovi i „jezivi detalji“ koje objavljuju“, podvlači Petrović.

Stefan Petrović

A „zlatna koka“ tabloida, čije ime neminovno dovodi do skoka tiraža i klikova, jeste Jelena Karleuša. Njeno prijavljivanje porodičnog nasilja dovelo je do oprečnih reakcija, a odnos javnosti u određenoj meri je licemeran – dok se hvali #nisamprijavila pokret, ovde se podvlači da „Jeleni baš i ne verujemo“. Ovo je u velikoj meri i odgovornost medija.

„Ovo je odličan primer i paradigma kako se ponaša prema nekome ko je potencijalna žrtva. Prošle godine je bilo nekoliko slučajeva koji su napravili buru u javnosti i celokupna javnost im je dala podršku, na tome svaka čast svima, međutim kada se radi o Jeleni Karleuši, ono što sam video na recimo Tviteru imam utisak da se potencijalno nasilje nad njom relativizuje jer je ona Karleuša, ona je šou biznis i za nju ne važe ista pravila kao za neku glumicu koja uživa neku reputaciju i uvažavanje. I to je veliki problem. Bilo da se neko zove Milena Radulović ili Jelena Karleuša – niko ne sme prema bilo kome da vrši nasilje“, podvukao je Petrović i naglasio da ni u jednom od ovih slučajeva nije bilo govora o nasilju na problemski način, već na senzacionalistički i ovi slučajevi su iskorišćeni za nečije ekonomske interese.

A kada se govori o ekonomskim interesima, tabloidi su i početkom januara bili zabrinuti za ekonomske interese građana Srbije. Ako mislite da se radi o skoku cena, prosečnoj plati ili temi nezaposlenosti, ma kakvi. Radi se o „Šolakovoj kupovini Sautemptona parama koje su on i Đilas pokrali od građana Srbije“.

„Ukoliko su ti navodi tačni, zbog čega još uvek nije pokrenut bilo kakav postupak protiv njega? Nadležni organi su videli sve te naslove, ako postoji neka sumnja, zbog čega ne bi bio pokrenut postupak koji bi dokazao da li nešto postoji ili ne? Presude se donose unapred, arbitrarno, i saznanja donose „imena poznata redakciji“ i anonimni izvori koji pričaju ono što nekome odgovara“, objašnjava Petrović i dodaje da je u suprotnom to samo još jedna kampanja protiv Đilasa i Šolaka, a približavaju se izbori.

Politika koristi medije za uvećanje političke moći, iliti preciznije rećeno – koristi medije da dobije što više glasova. To se jasno vidi na različitim primerima političkog populizma, a najsvežiji primer je Dodik i izjave o nezavisnosti Republike Srpske.

„Ovo je nešto potpuno očekivano od Dodika. Ali što bi rekla Mimi Mercedez – Balkan je zahtevna mapa. Bilo kakvo prekrajanje granica na ovim prostorima bilo bi kobno po sve nas i sveža istorija nas uči tome“, tvrdi Petrović i zaključuje da su ovi stavovi izneti sa ciljem da se politički kapitalizuju.

Da li postoji nezavisno novinarstvo, velika je debata, ali „Uređivanje“ će biti tu dokle god imamo ove teme koje je potrebno dekonstruisati i dokle god medijima bude potrebna dezinfekcija. Vidimo se sledeće srede!


CELU EPIZODU MOŽETE GLEDATI NA ZOOMER YOUTUBE KANALU

Nemanja Marinović
Kad ne uređuje tekstove, bistri politiku. Kad ne bistri politiku, bistri pop kulturu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još