Paradajz kao simbol našeg ludog kapitalizma

Kako kapitalizam funkcioniše u praksi pokazuje primer paradajza. Ako ste se začudili kako je ove godine toliko visoka cena, začudićete se još više kad saznate koliko seljak koji ga je proizveo dobije za to: 5 do 20 dinara! A u prodavnici plaćamo i do 20 puta više.

Dodatni problem – proizvodna cena je 40 dinara da bi seljak bio na nuli. Što znači – oni prodaju na veliko ispod cene, idu u minus, a mi dobijamo proizvod po ogromnoj ceni. Ko je jedini u plusu – više vam je nego jasno.

Zbog toga su leskovački proizvođači, u znak protesta, građanima poklonili nekoliko tona paradajza, a građani su ostavljali donacije koje su išle za lečenje dece.

Kako su proizvođači rekli za N1, draže im je da paradajz pojedu građani, nego da ga daju po mnogo nižoj ceni od one koju su uložili, uz sav trud i rad koji su uložili u proizvodnju.

A opcija prodaje na pijaci nije moguća jer će se paradajz pre ukvariti nego što će se skroz prodati. Kvantaš na kome se prodaje na veliko ima izrazito nisku otkupnu cenu, a proizvođači zavise od prodaje na veliko.

„Tu količinu ne mogu da prodam na pijaci za 30 dana. Dakle, moram da ga prodajem samo na veliko. Proizvođačka cena je blizu 40 dinara. Jedna semenka košta 17 dinara. Realna cena paradajza kod seljaka je 60 dinara, da može da ide u otkup, a da ga građani imaju za 80 do 100 dinara“, rekao je proizvođač Aleksandar Kocić za N1.

Dakle, kapitalizam u punom sjaju – vi proizvedete, prodate ispod cene velikim lancima jer morate, a oni ga prodaju po 20 puta većoj ceni krajnjim proizvođačima. Na gubitku proizvođači, na gubitku potrošači, a dobijaju jedino oni u sredini. Odličan jedan sistem.

Cover photo: LoggaWiggler, Pixabay

Tekst je deo serijala Presek nedelje

Nemanja Marinović
Kad ne uređuje tekstove, bistri politiku. Kad ne bistri politiku, bistri pop kulturu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još