„Pandemijski ožiljak“ na balkanskoj omladini / Drugi deo / BiH

U prethodnom članku doneli smo vam priču o mentalnom zdravlju mladih u Albaniji, a u nastavku možete saznati kakva je situacija u Bosni i Hercegovini. Priče su nastale u okviru „Media For All” programa koji finansira vlada Velike Britanije. Arlis Alikaj je izvijestio iz Albanije, Amra Avdić je izvijestila iz Bosne i Hercegovine, Jeta Selmanaj je izvijestila sa Kosova.
Prikupljeni materijal i izneti stavovi isključivo su odgovornost autora.

Različite zemlje, isti problemi

Ako se odvezemo nešto više od 400 kilometara sjeverozapadno, do Bosne i Hercegovine, razumjećemo zašto je to problem koji intenzivno pogađa Zapadni Balkan, te da u ovom slučaju nema velikih „razlika“ između zemalja regiona.

Nihad Bojić iz Šerića, BiH, prisjeća se bolnih trenutaka kada je saznao kako je njegov prijatelj izvršio samoubistvo, govoreći nam kolika je zabluda da o samoubistvu ne treba pričati jer se ono na taj način podstiče.

„Za tu užasnu vijest saznao sam od njegovih komšija. Bio je to zaista jedan od najtežih poziva, poražavajuće je saznati da je voljena osoba na takav način napustila ovaj svijet.“

60 ljudi bliskih toj osobi će biti pogođeno njegovim/njenim samoubistvom

Stopa samoubistava u BiH prema World Population Review iznosi 10,9 na 100.000 stanovnika. Zašto moramo ozbiljno i sistematski shvatati slučajeve samoubistva pokazuje i naučno dokazana činjenica koju je s nama podijelila magistar psihologije Vildana Zrnanović-Hasanović. Ona kaže da je iza svake osobe koja izvrši samoubistvo u prosjeku 60 bliskih ljudi „pogođeno“ ovom smrću.

Kako ovo tačnije utiče na porodicu i prijatelje, Zrnanović-Hasanović odgovara: „Iako mnogi saosjećaju sa članovima porodice i prijateljima osobe koja je izvršila samoubistvo, oni su često podjednako stigmatizovani i izolovani. Stigmatizacija se odnosi na stav njihove okoline da žrtva i njena porodica i voljeni nisu pružali podršku i nisu mogli da se izbore sa emocionalnim problemima, a osjećaj stigme i stida je prepreka da traže podršku i pomoć od stručnjaka.“

Takođe, Zrnanović-Hasanović potvrđuje da su porodica i prijatelji često u visokom riziku od suicidnih misli i pokušaja samoubistva:

„Studija koju je sproveo Pitman (2016), a koja je ispitivala 3.432 mlade osobe koje su izgubile bliskog prijatelja ili člana porodice zbog samoubistva, pokazala je da je veća vjerovatnoća da će oni pokušati samoubistvo nego ljudi koji su izgubili blisku osobu zbog nekog drugog prirodnog uzroka. Posljedica je ista bez obzira da li su oni bili porodica ili prijatelji žrtve.“

Na sreću, u krugu prijatelja Bojićeve, ističe se potreba za sadržajnim razgovorima i međusobnom podrškom nakon gubitka prijatelja.

„Intenzivnije razgovaramo o onome što brine svakog pojedinačno. Svako nosi svoj krst i pomoći nekome da lakše podnese teret krsta je najiskonskiji izraz čovječnosti kao takve“, završava Nihad.

Povratak u školu uz postpandemijske mjere.

Suočena s gubitkom jednog svog studenta sredinom ove godine, dr Omerdić, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, intenzivno radi na uvođenju promjena u sistem u kome ostvaruje svoj radni angažman.

„Studenti sa kojima sam imala priliku da se družim prije pandemije, koji su pohađali predavanja na fakultetu, kada ih nakon nekog vremena vidim, primjećuju se određene promjene.”

Da li profesori treba da reaguju u slučaju primjetnih promjena psihičkog stanja svojih studenata? Prof. Omerdić objašnjava: „Privatnost i pravo na porodični život uvijek treba štititi, ali istovremeno postoji obaveza da na neki način reagujete ako znate da postoje određena ponašanja i radnje suprotne važećim normama.“

Koliko je važno raditi na polju mentalnog zdravlja za dobrobit studenata u okviru akademske zajednice i kako prof. Omerdić vidi promjene kod studenata tokom pandemije, poslušajte u video zapisu ispod.

Autori: Arlis Alikaj (Albanija), Amra Avdić (Bosna i Hercegovina), Jeta Selmanaj (Kosovo)

Ako ste mlada osoba koja se trenutno bori sa problemima, slobodno pozovite ove brojeve. Neko će biti tu da vas sasluša.

Albanija – Albanska nacionalna linija za pomoć djeci, 116 111

Bosna i Hercegovina “Vive žene”, +387 35 226 819 

Kosovo – Linja e Jetës, Call centar za prevenciju samoubistva, 0800 12345


U nastavcima priče, moći ćete da saznate više o situaciji u Albaniji, kao i na Kosovu.

Cover photo: cottonbro / Pexels

Zoomer
Zoomerhttp://www.zoomer.rs
ZOOMER. Priča nove generacije.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još