Koji je prvi moderni roman?

Kada se postavi pitanje o prvom romanu na svetu, ili bar najstarijem delu koje se uklapa u našu današnju definiciju romana, mnogi će pomisliti na revolucionarnog i neponovljivog Don Kihota. Međutim, odgovor nije jednostavan koliko se na prvi pogled čini. U potrazi za njim, moraćemo da upoznamo čitav pojam romana i njegov razvoj kroz vreme.

Romanima se uslovno nazivaju i dela nastala u antičkoj Grčkoj od 1. do 3. veka nove ere (od kojih je prvo Haritonova Hereja i Kaliroja), spisi nastajali u Indiji od 5. do 8. veka i Kini od 14. veka, ali svi oni nose previše svojih specifičnosti da bi se tako lako definisali. Da bi delo bilo roman ono mora, najprostije rečeno, biti fiktivno, prozno, relativno dugačko i kontinuirano, odnosno, trebalo bi da prati jedan narativ bez previše lutanja unaokolo. Romani imaju ogroman broj podvrsta, ali još jedna zajednička karakteristika svih njih je da govore o specifičnim ljudskim doživljajima, bilo da je to ljubav, rat, odrastanje ili šta god drugo se može iskusiti u jednom životu.

Prvi romani su, međutim, bili prilično jednodimenzionalni. Pisani su pre svega da bi poučili čitaoca nečemu, najčešće moralu, ne kroz samospoznaju, već prilično direktno i dogmatski, kako su često bili vezani za vladajuću religiju svog mesta i doba. Ovakvi romani su za približavanje čitaocu koristili samo (i to samo ponekad) formu pisma i dnevnika, ali nisu težili da stvore likove „od krvi i mesa“ u kojima bi čitalac mogao da se pronađe.

Ian Vat u svom delu The Rise of the Novel (1957) navodi da je roman u današnjem smislu nastajao tokom 18. veka, i kada pogledamo društvene okolnosti, jasno je i zašto. Već u 15. veku, sa izumom štampe i krajem renesanse, čitalačka publika je prezasićena hiperbolizovanim herojima i želi da čita o životu kakav i sami poznaju. Međutim, stanovništvo je još uvek većinski nepismeno, pa književnost ostaje ograničena na predstave i usmenu poeziju. Osamnaesti vek donosi širu dostupnost pismenosti i obrazovanja, smanjuje se uticaj religije i postojećih tradicija na umetnost, i ona samim tim razvija svoj diverzitet.

Pored postojećih kriterijuma romana, moderni roman uvodi još jedinu bitnu novinu – psihološku dubinu, kako junaka, koji je sada u fokusu romana, tako i radnje, koja je najčešće samo pozornica za postavljanje većih pitanja. Ovaj prelaz iz šablonskog pisanja do fikcionalizovanog traganja za smislom života nije se desio preko noći. Za njega su zaslužna dva epohalna dela koja se često nazivaju prvim modernim romanima, iako zapravo predstavljaju mešavinu starog i novog.


DON KIHOT: PRVI NA ZAPADU

Oštroumni plemić Don Kihot od Manče, kako glasi pun naziv ovog dela, nastao je u 17. veku kao parodija na tada popularne viteške romane, a onda je prerastao u nešto mnogo veće  od svega što je postojalo u dotadašnjoj evropskoj književnosti. Njegov autor, Migel de Servantes, s blagim humorom komentariše učmalost viteškog romana, ne ponižavajući ga, ali se protivi njegovom nedostatku originalnosti i prostoti. Verodostojno prikazuje stvarnost, ali uključuje i viteške, pastoralne, ljubavne, komične i folklorne elemente. Time Servantes ide korak dalje od tradicije, poigrava se vrstama i podiže ih za stepen više, a što je najbitnije, psihološki produbljuje likove tako da i oni prevazilaze stereotipe vezane za svoje žanrove. Po svemu tome, Don Kihot bi se mogao nazvati prvim modernim romanom.

Međutim, Martines Bonati mu poriče ovu titulu upravo zbog prevelike heterogenosti. Roman sadrži nekoliko umetnutih novela, od kojih se neke više a neke manje uklapaju u glavnu priču. Ovo je tipična odlika baroka, koji je poznat po digresijama, umetanju pripovedaka i čak drugih priča kako bi zadovoljio publiku.


POVEST O GENĐIJU: EVROPOCENTRIČNO SKRAJNUT

(Image credit: Alamy)

Ako pogledamo ka Istoku, koji često biva zapostavljen u evropocentričnom obrazovanju, otkrićemo delo po nekim odlikama neobično slično Don Kihotu, a napisano celih pet vekova pre njega.

Genđi monogatari, ili Povest o Genđiju, pripada autohtonom japanskom žanru monogatari, koji se zbog upliva poezije i narodnih predanja nalazi na pola puta između romana i usmene književnosti. Prati tok svesti detaljno psihološki izgrađenih junaka, hronološki sledi događaje od rođenja do smrti fiktivnog princa Genđija, a pored toga se bavi ljubavlju u svim oblicima i prolaznošću života. Po svim ovim kriterijumima, Povest o Genđiju mogla bi da se protumači kao prvi moderan roman, ali slično Don Kihotu, i ona je pre epizodična nego homogena, a osim toga sadrži i oko 800 pesama koje su ključne za radnju. Jedno je sigurno – ovo je najstarija sačuvana romanolika proza koju je napisala žena, a osim toga pažnju zavređuje i svojim prelepim stilom i najkompletnijim opisima dvorskog života u starom Japanu.


Debata: od Defoa do Prusta

U užem krugu izbora za prvi moderni roman su se našla još mnoga poznata dela, poput Princeze De Klev gospođe De Lafajet sa kraja sedamnaestog i Robinzona Krusoa iz osamnaestog veka. Drugi kritičari prvi moderni roman pripisuju Dostojevskom u devetnaestom ili čak Prustu u ranom 20. veku. U najširem smislu, možemo reći da su temelji za moderni roman postavljani od 11. veka na Istoku, odnosno 17. veka na Zapadu, da je u 18. veku roman doživeo intenzivnu transformaciju, a potom nastavio da raste i razvija se. Najzad, roman je kompleksna forma mnogih mogućnosti, možda bi bilo i previše zahtevati od jednog dela da predstavi tako monumentalnu prekretnicu.

Kao i na mnoga pitanja u nauci o književnosti, apsolutno tačan odgovor na ovo pitanje ne postoji; umesto jednog rešenja nudi nam se mnoštvo teorija. To, ipak, ne znači da pitanje ne treba postaviti i da nije naučno, već samo da smo u domenu humanistike. A upravo u ovakvim pitanjima i leži čar humanistike – poput rupe bez dna ili drveta sa bezbroj grana, ona iz svake tačke vodi u još dublje i šire istraživanje, dozvoljava lične stavove, i  pre svega, nikada ne dopušta da se izbegne razmišljanje.

Naslovna fotografija: Youtube printscreen

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još