Kako su sačuvane lepote Bunskih kanala u BiH

Bunski kanali su prirodni fenomen na reci Neretvi. Nalaze se kod Bune, južno od Mostara. To je uski kanal kojim protiče Neretva, a preko sedrene barijere se u nju uliva njena leva pritoka BunaBunski kanali su 1970. godine proglašeni delom prirode u Zavodu za zaštitu spomenika prirode Federacije BiH, a tokom osamdesetih godina, to je bilo mesto za takmičenja kajakaša, jer je na tom lokalitetu priroda izgradila ono što se obično gradi veštački da bi se napravila što zahtevnija staza. U novembru 2015. godine, izdaju se dozvole za dve male hidroelektrane – Buna 1 i Buna 2. Vrlo brzo, nevladine organizacije pokreću tužbu na sudu.

Kako izgleda projekat ove dve mHE, opisao Oliver Arapović, predsednik udruženja „Majski cvijet”, u intervjuu za portal Bljesak.info. „Na jednoj strani planirana je izgradnja 650 metara betonskih zidova. Planirana je betonizacija i kompletna Buna se ne bi ulivala u kanal, te bi kanal ostajao skoro pa suv leti, a voda bi se preusmerila da ide na Cvetkov liman u Neretvu. Dalje drugom stranom ispod železničkog tunela, 580 metara drugim kanalom vodiće vodu na strojarnice i tamo će se opet ulivati u Neretvu. Kompletno korito Neretve je zaštićeno, pa je tako ušće reke Bune spomenik prirode druge kategorije, a ovo područje je prirodno plodište i matište endemskih vrsta riba i glavni migracioni kanal za mekoustu pastrmku za ulaz u reku Bunu. Ako bi se izgradile mHE, mekousna pastrmka i šest kritično ugroženih vrsta riba ne bi mogle da idu u svoju migraciju u matičnu Bunu i mreste se tamo”, rekao je Arapović.

Kroz godine, događalo se dosta stvari koje su budile nadu kako kod aktivista, tako i kod investitora. Otkad se saznalo za plan izgradnje dve mHE, javnost je saznala za odbijanje zahteva za izgradnju, zatim povratak investitora, pa brisanje hidroelektrana iz prostornih planova i mnoga druga dešavanja koja su donosila radost, ali i bes. Desilo se čak i da je zakazana javna rasprava koja je bila zatvorena za javnost – tolike su prepreke imali aktivisti. Iz one koja je bila zakazana za 5. maj 2022, javnost je bila isključena zato što je „predstavnik neformalne skupine građana „Stop izgradnji mHE na Buni” pozvao na raspravu „sve građane Mostara”, a „fizički je nemoguće da se rasprava održi u takvim uslovima”. Ali podrška nije falila. Podršku su dobijali sa raznih strana, tu su bili muzičari poput Darka Rundeka i grupe Dubioze kolektiv, ali i svetske zvezde poput Leonarda Dikaprija

Foto: Udruženje građana Majski cvijet, Facebook stranica

Javne rasprave, kojima javnost zapravo jeste mogla prisustvovati, pokazivale su jedinstvenost građana u protivljenju izgradnji mHE i želji da se Bunski kanali odbrane. Krajem aprila 2022. su građani Bune pokrenuli potpisivanje peticije, za koju su prikupili oko 2000 potpisa. Prethodno je sličnu peticiju pokrenulo i Ekološko udruženje „Majski cvijet”, koje je tada prikupilo preko 5000 potpisa. Građani su se takođe organizovali i u više navrata čistili Bunske kanale od smeća koje nesavesni sugrađani bacaju u taj prirodni dragulj. 

Nakon građanske inicijative kojom je neformalna grupa građana „Stop izgradnji mHE na Buni” tražila Izmenu Prostornog plana Grada Mostara ili izmenu Regulacionog plana tog područja, bez da se čeka usvajanje novog Prostornog plana – na sednici Gradskog vijeća Grada Mostara u junu 2022. usvojena je odluka o pristupanju izradi izmena i dopuna Prostornog plana Mostara. Pet meseci kasnije, u novembru, na sednici Gradskog veća sa 25 glasova za, osam uzdržanih i bez glasova protiv, Gradsko veće Grada Mostara usvojilo je Odluku o donošenju i sprovođenju Izmena i dopuna prostornog plana opštine Mostar

Pozdravljamo ovu odluku mostarskih većnika, ali i napominjemo da je kroz predmetne izmene i dopune provučeno desetine sumnjivih stavki, gde postoji opravdana sumnja da se pogodovalo pojedinim tajkunima. Od konačnog spasa Bunskih kanala deli nas samo jedan korak – raskid ugovora o koncesiji pa još jednom pozivamo premijera Nevenka Hercega i resornog ministra Donku Jovića da konačno pokrenu proces raskida predmetnog ugovora“, reagovalo je na ovu vest udruženje Majski cvijet, preneo je portal Bljesak.info. 

Ovo, dakle, nije apsolutni kraj, ali je vrlo dobar znak da će epilog biti pozitivan po aktiviste i reku Bunu.

Foto: Udruženje građana Majski cvijet, Facebook stranica

Tekst je nastao u saradnji sa udruženjem Polekol
Naslovna fotografija: Udruženje građana Majski cvijet, Facebook stranica

Pročitajte i kako su se aktivisti izborili za reke u Srbiji i Crnoj Gori, kao i celu analizu borbe protiv malih hidroelektrana na Balkanu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još