Kako su aktivisti spasili rečice Kraljskih Bara u CG

Crnoj Gori, 2008. godine, firma „Dekar” započinje projekat na vodotoku Crni Potok-Čestogaz. Taj projekat počeo je tiho i to toliko tiho da se narednih 12 godina ništa nije događalo u vezi sa njim. A onda, 2020. godine, kreću radovi. Kada niko od meštana to nije očekivao, da će neko krenuti da njihove rečice gura u cevi, počeli su radovi za koje nisu postojali dokumenti ni dozvole za izvođenje. Ubrzo su se meštani organizovali i Mesna zajednica Kraljske Bare je 24. jula podnela inicijativu za prekid planirane izgradnje mini hidroelektrane. Više od 200 građana je potpisalo i peticiju koja je predata uz inicijativu, prenela je Radio-televizija Crne Gore. 

A šta je tačno problem? Prema saopštenju Centra za građansko obrazovanje, rečice Čestogaz, Ljubaštica i Crnja, koje meštani decenijama koriste za vodu za piće, pojenje domaćih životinja, kao i za plavljenje svojih imanja, bile bi gurnute u cevi, čime bi bio ugrožen opstanak na tom području. Ono što je dodatni problem i što bi trebalo da bude prepreka je što je to planirano na prostoru Regionalnog parka Komovi, a ove rečice su prve izvorišne pritoke reke Tare, koja je pod zaštitom Uneska. Takođe, u blizini planiranog zahvata mHE reke Čestogaz i Ljubaštica, na manje od 100 metara, nalazi se veliko seosko groblje koje može biti ugroženo. 

U svojim saopštenjima, CGO je obaveštavao javnost o malverzacijama koje su se događale tokom letnjih meseci kod Kraljskih Bara. Kažu da je inspektor za vode bio dužan da razmotri inicijativu CGO za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora i o tome obavesti CGO, što nije učinio. Inspekcijski nadzor je urađen na vodozahvatu reke Čestogaz, na kojem nije bilo radnika firme koja obavlja radove zbog negodovanja meštana. No, kako kažu, nekim „čudom” se izvršni direktor te firme našao na tom mestu kada je ovaj inspektor vršio inspekcijski nalaz. „Činjenica da inspektor nije obavestio CGO, kao podnosioca zahteva o planiranom nadzoru, niti predsednika MZ Kraljske Bare, kako bi meštani mogli da prisustvuju i ukažu na prekršaje traženog nadzora, a da je pozvao investitora kao subjekta nadzora na lice mesta umanjilo je efikasnost ove kontrole čime je prekršen Zakon o inspekcijskom nadzoru”, piše u saopštenju.

Takođe navode da je zapisnikom, koji je dostavljen Ministarstvu ekonomije, konstatovano je da investitor izvodi radove u skladu sa odobrenim revidiranim projektima u trećoj fazi, a treća faza podrazumeva i izgradnju objekata i postrojenja mHE i pribavljanje vodne i upotrebne dozvole, kao i licence za proizvodnju električne energije. Nesporno je da se počelo sa radom tek sredinom jula 2020. pa je nejasno kako je inspektor mogao konstatovati gradnju tri godine ranije. Navedeno je i da postoji sumnja da inspektor nije ni izlazio na teren datuma koji piše u zapisniku, jer meštani danonoćno dežuraju na gradilištu i mogli bi da vide ako iko prođe tuda. 

U narednom periodu, meštani su održavali brojne proteste, kojima su ponekad prisustvovali i političari iz opozicionih partija, ali i onih koji su pobedili na izborima 2020. godine. Demonstranti su dobijali razne ponude, kompromisne ideje, ali su ih sve odbijali. Meštani su u više navrata uspevali da oteraju radnike sa gradilišta, a u maju 2021. radovi su, tada privremeno, zabranjeni. Sa protesta, koji su organizovali na skoro nedeljnom nivou, meštani su poručivali vlastima da privremena zabrana nije dovoljna, da je potrebno raskinuti ugovore sa investitorima, te se pitali kako država nema moći da to uradi nakon više godina zahtevanja, prenele su Vijesti.

A onda, u decembru 2021. godine, Vlada Crne Gore prihvata predlog Ministarstva kapitalnih investicija o raskidanju Ugovora o koncesiji za izgradnju mHE „Crnjaˮ, mHE „Ljubašticaˮ i mHE „Crni potokˮ. To je bila pobeda svih građana i organizacija koje su se zajedno borile za čuvanje reka i sela koja ih okružuju. Pobeda nad svim pritiscima, političkim, sudskim, ekonomskim, ali pobeda ljudi koji su danonoćno branili svoje – vodu, kuće, ljude.

Foto: Sačuvajmo rijeke Crne Gore, Facebook stranica

Pola godine kasnije, u junu 2022, počelo je uklanjanje cevi namenjenih gradnji male hidroelektrane iz korita potoka Čestogaz. Na taj način je potvrđena pobeda meštana tog sela, koji su od jula 2020. godine neprekidno protestovali zbog gradnje mHE na vodotocima ispod Koma. „Nakon dve godine, borbe protiv gradnje mHE, koje je pratila nezakonitost, korupcija i neretko bahatost privilegovanih pojedinaca i udruženih interesnih grupa, konačno dočekasmo izvlačenje cevi sa Čestogaza, reke koju su mislili da nam uzmu, mimo svih zakonskih propisa i ugovorom preuzetih obaveza“, napisao je na svom Fejsbuk profilu tada predsednik MZ Kraljske Bare Milovan Labović.

Iz Građanske inicijative Sačuvajmo rijeke Crne Gore saopštili su: „Nakon dve godine teške borbe meštana za reke Potkomovlja (45 protesta, desetak sudskih sporova, meseci dežuranja, bezbroj urgencija, dopisa i zahteva nadležnima…) pobedila je pravda, a bahati koncesionar i uništitelj naše prirode konačno povlači cevi. Reke Bara Kraljskih će slobodno teći! Biljni i životinjski svijet, kao i naša voda – najvažniji resurs je sačuvan u Barama Kraljskim i za buduće generacijeˮ.

Šest dana nakon početka uklanjanja cevi, završeno je. Tu je stavljena tačka na pokušaj otimanja reke i dat je primer kako se bori za prirodu, protiv onih koji bi da zarađuju na njenom nestajanju.

Foto: Sačuvajmo rijeke Crne Gore, Facebook stranica

Tekst je nastao u saradnji sa udruženjem Polekol
Naslovna fotografija: Sačuvajmo rijeke Crne Gore, Facebook stranica

Pročitajte i kako su se aktivisti izborili za reke u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kao i celu analizu borbe protiv malih hidroelektrana na Balkanu.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još