Kako se pravio Kruševac

Jedan austrijski špijun u Osmanlijskem sultanatu je 1788. godine zabeležio da je u Kruševcu 150 muslimanski’ i 120 hrišćanski’ kuća. Prvi srpski ustanak i propast istog su uticali da se broj hrišćanski’ – srpski’ – kuća smanji, jerbo Turci nisu bili baš blagi prilikom gašenja ustanaka i naknadne osvete. Na primer, zna se da se posle propasti ustanka i bežanije naroda 1813. godine u Zemunu našlo devet Čarapana. Kad je Kruševac konačno oslobođen 1832. godine, što je ozvaničeno 1833. godine, muslimani su klaj-klaj otišli dublje u turske teritorije: u Prokuplje, Leskovac, Niš. To znači da je varoš spala na stotinak naseljeni’ kuća.

Danas, samo gradsko jezgro Kruševca ima oko 70 ‘iljada stanovnika, a cela opština ima preko 130 ‘iljada. To možda ne izgleda nešto „vauu, koliko i’ je“, al’ treba da uznemo u obzir ostale okolne gradove: Trstenik ima 15 ‘iljada u samom gradskom jezgru, a oko 40 ‘iljada u opštine; Brus oko 5 ‘iljada u gradu, 16 u opštine; Aleksinac 17 grad – 51 opština; Aleksandrovac 6 grad – 26 opština; Prokuplje 27 grad – 45 opština, Ćićevac 5 grad – 10 opština. Čačansko i kraljevačko gradsko jezgro su tu negde, ki kruševačko, al’ i’ zato Kruševac šije kad se uznu brojke cele opštine. Kruševac je sad ekonomski, kulturni i svaki drugi centar celog Zapadnog Pomoravlja. Beograd za Moravce. No, u ono tursko vreme to je bilo naselje veličine Gurgusovca (Knjaževca), Zaječara i Aleksinca. Grad manji od Paraćina, od kojeg je sad triput veći. Logično je da se zapitamo: Kako? Kako Aladža Hisar, umorna i obezljuđena čaršija, postade Kruševac, moravska prestonica?

Da bi to objasnili, moramo da se vrnemo u dane posle oslobođenja od Turaka. Prvo su, normalno, u prazne turske kuće nagrnuli okolni seljaci iz Vučaka, Stepoša, Pepeljevca, Kukljina, Bivolja itd. Samo iz prekomoravskog sela Jasika je 1833. godine utvrđeno da se 21 poreski obveznik odselio u Kruševac. Al’ da su se samo ljudi iz čarapanski’ sela doseljavali, ne bi to bio ovaj Beogradić što je danas. Jok more – on je to postao mal’ zafaljujući svom geografskom položaju, mal’ na silu. Pozicioniran tu ‘de jesje, na raskrsnice puteva prema Pazaru, Prištine i Nišu u Turske i Kragujevcu, Paraćinu i Karanovcu (Kraljevu) u Srbije, on je odma’ po oslobođenju preuzeo ekonomski primat za (tadašnju) južnu Srbiju od Čačka i Karanovca. Trgovci iz Kuršumlije, Niša, Leskovca, Pirota, ali i iz Kragujevca, Karanovca i Požarevca, nagrnuli su u novooslobođenu varoš, ki da je od zlata. Pored Srba, varoš su naselili i Grci i Cincari. Umeju oni da nanjuše paru. Srpske vlasti su prepoznale potencijal novooslobođene stare prestonice, te su rešile da privuču dodatno stanovništvo jeftinom prodajom turski’ imanja. Turski dućani prodavani su na licitacije. Cena za prvu klasu se kretala između 150 i 300 groša, za drugu između 80 i 300, za treću između 40 i 110 groša. Da bi imali pojam koliko je to jeftino bilo, dnevnica zidarskog šegrta je bila 2 ili 3 groša. Znači da si radio najnižu fizikaliju, pomagao majstoru, ti si od 15 dnevnica mog’o mali dućan da kupiš, a za tri meseca posla da kupiš radnju prve klase. Zamisli danas za tri minimalca da kupiš prodavnicu u centru grada!

Kaki je učinak ovo imalo? One godine kad je oslobođen, 1832/33. godine, Kruševac je imao stotinak naseljeni’ kuća, domova. Već 1837. je imao skoro 270 domova. Znači za 4-5 godinice se duplirao. I tu se nije stalo. Godine 1844. kruševački okrug je imao 196 naselja sa 7 181 kućom, a sam grad je imao oko 360 kuća. Već 1850-ih godina Kruševac je imao 980 kuća! Državni bust je svakako prirodnim tokovima uzeo maha i iskoristio pun potencijal kruševačke geografske pozicije. Za Kruševac, XIX vek je vek transformisanja malene varoši u moravski ekonomsko-demografski centar.

I tako – vreme prošlo, Grci i Cincari se posrbili, južnjaci primili moravski govor. Jes’ da su Čarapani teški ksenofobi i da u početku pridošlima davali prezimena „Erić“, „Kosovljan“, „Bugarin“ (možemo da nagađamo za koga), „Ibrovac“, „Karanovčanin“, al’ vremenom smo nekako zaboravili koji su ti. Utopili se svi u Čarapane. A bre, pravo da ti kažem, oni izgleda promeniše prezimena. Ja od ovi’ istorijski zabeleženi’ prezimena za došljake samo za Eriće znam da i dalje postoje. Čudi me to, baš lepo prezime Bugarin. Tek, tako vi je Kruševac postao najbitniji grad na Zapadne Morave. Da l’ je to urađeno dobro il’ loše – kako koga pitaš. Za nas odenak, u Kruševcu, cenim da je dobro.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još