Jeste li za (ne)obavezno služenje vojnog roka?

Nijedna tema ne dovede do takve vatrene nacionalne debate kao pitanje vraćanja vojnog roka kao obaveze, a jedni od najglasnijih su svakako oni na koje bi ta odluka i uticala – mladi. Ipak ta rasprava brzo skrene u pogrešan smer gde jedini argumenti postaju nepoštovanje tradicije, nedisciplinovana omladina, kao i oblačenje uskih farmerki, čupanje obrva i brijanje nogu „jačeg“ pola. Zato je neophodno ovo pitanje razgraničiti od tradicionalnih vrednosti i razmotriti ga iz perspektive nacionalne bezbednosti i neophodnosti.

Odlukom Narodne Skupštine iz 1. januara 2011. godine obaveza redovnog služenja vojnog roka je obustavljena i od tada se vojni rok izvršava po principu dobrovoljnosti sa mogućnostima služenja u četiri roka: martu, junu, septembru i decembru, a uvođenje u vojnu evidenciju i služenje u rezervnom sastavu predstavlja obavezu svakog punoletnog građanina Republike Srbije. Dakle, vojni rok nikada nije ukinut, već je samo obaveza njegovog redovnog služenja obustavljena. Sve do tada, postojala je obaveza da svaki građanin provede 12 meseci obuke tokom koje se fizički osposobljavao, kao i da barata oružjem.

Početkom ove godine ministar odbrane Nebojša Stefanović izjavio je da se ozbiljno razmišlja o vraćanju vojnog roka, kao i da se on lično zalaže za tu ideju. On je takođe naveo da je i uloga vojske da se „provodi manje vremena na društvenim mežama“ i da se uči o svojoj zemlji i vojsci. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nešto kasnije je govorio za Blic da se o ovoj ideji vaga i da „to će biti vojni rok od četiri, pet, šest meseci, i o tome vagamo, neće trajati godinu dana“. Predsednik skupštine Kluba generala i admirala Srbije, general-potpukovnik u penziji Milomir Miladinović izneo je i da bi služenje roka od tri meseca bilo beznačajno jer ništa za to vreme ne bi moglo da se nauči.

Izvor: Danas

Razlozi protiv odmrzavanja vojne obaveze

Jedna od prvih prepreka je pre svega Ustav Republike Srbije prema kome niko nije dužan da, protivno svojoj veri ili ubeđenjima, ispunjava vojnu obavezu koja uključuje upotrebu oružja.

Dodatno, sa kojim pretnjama se Srbija susreće? Vraćanje teme vojnog roka na dnevni red se pre može protumačiti kao slanje određenog političkog signala, nego kao argument zasnovan na sveobuhvatnoj analizi ekonomskih i bezbednosnih interesa Srbije analizira Marija Ignjatijević, istraživačica BCBP-a. Povratak vojne obaveze u pojedinim državama Evrope bilo je direktno proporcionalno procenom pretnje koja dolazi spolja, u slučaju Švedske, Ukrajine i Litvanije na primer je to blizina Rusiji.

Koliko bi onda koštala ta ideja? Na osnovu analize Ministarstva odbrane koju je tadašnji ministar odbrane predstavio 2016. godine na sednici Narodne skupštine, prva godina vraćanja vojnog roka koštala bi 70 milijardni dinara koliko otprilike iznosi čitav vojni buđet Srbije za 2018. godinu, smatra Marija u svojoj publikaciji.

Ministar odbrane u čijem mandatu se odustalo od obaveznog vojnog roka, Dragan Šutanovac za N1 je govorio da je profesionalna vojska najbolje i jedino rešenje za našu zemlju i da bi jedini razlog za vraćanje obaveznog vojnog roka moglo da bude to da je zemlja bezbednosno ugrožena što nije slučaj. Takođe, on kao rešenje navodi profesionalizaciju vojske i obezbeđivanje pogodnih uslova za njihov rad povećanjem plata, ponudom adekvantih radnih mesta, radu na eliminisanju nepotizma i stvaranju mogućnosti za napredak perspektivnih kadrova.

„Svakako da bi se troškovi uvećali, ali taj novac bi praktično bio potrošen uzalud. Ukoliko postoji taj novac, njega treba usmeriti na bolji životni standard i uslove rada profesionalaca kako bi Vojska Srbija imala bolju i kvalitetniju ponudu“, on naglašava za Danas.

„U poslednjih nekoliko godina više od pet hiljada profesionalaca je napustilo Vojsku Srbije, nezadovoljni uslovima i obimom rada, načinom napredovanja i visinom primanja. I svakodnevno nastavljaju da odlaze. Pritom, te kadrove nije nimalo lako nadomestiti, oni ne mogu da se nađu na birou. Takvi kadrovi mogu samo da se proizvedu, a to zahteva obuku koja iziskuje dosta vremena i novca“, naglašava Novica Antić, predsednik Vojnog sindikata Srbije.

Sve češće se mogu čuti i primeri odlaska kadrova na visokim pozicijama koji ih napuštaju zbog nezadovoljstva uslovima rada. Zato je i vazno razmotriti da li se obaveznim vojnim rokom može nadomestiti odliv profesionalaca.

Bitno govoriti o tome koliko bi to bilo kvalitetno utrošeno vreme za milenijalca. Da li bi mlada osoba mogla da stekne veštine koje bi joj koristile tokom života, da li se disciplina i fizička spretnost mogu steći samo u vojsci, ili bi to samo bilo vreme provedeno radom nepotrebnih poslova, marširanjem dok nadležni ulivaju strahopoštovanje naredbama? Možda bi za neke bio zanimljiv „ispraćaj“ poput drugog punoletstva, kao još jedan povod za kolce i slavlje?

Ne znam, samo znam da bi trebalo da postoji izbor kako neko želi da utroši svoje vreme i da iskaže svoj patriotizam jer postoji mnogo više načina od jednog da se to učini.

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još