Ekologija u 2022 – kakva je situacija?

Ova godina počela je burno. U Srbiji je počela kampanja za opšte izbore, apsolutno sav fokus je bio na tome i svi su o tome pričali. Ekologija jeste bila tema u predizbornoj kampanji, ali činilo se – samo dok se priča o Rio Tintu i manje-više zagađenju vazduha. A priča o Rio Tintu nije gotova, iako se tako tvrdilo. Uz izuzetak pojedinih političkih aktivista na lokalu, kao što je na primer Bežinarević iz #1od5 koji je kampanju fokusirao na ugrožavanje života građana istočne Srbije, i prisustva ekoloških aktivista u pojedinim koalicijama, kao što je Ćuta i koalicija MORAMO, čini se da ekologija nije bila toliko udarna tema u kampanji kao što smo to očekivali. Mnogo je ostalo neadresiranih problema, a kako tvrde iz organizacije Fridays for Future Serbia, problema ima dosta i nisu novi. 

Fotografija: Guillaume Falco / Pexels

Globalno zagrevanje, na primer, je problem koji se prebacuje iz godine u godinu. Vest koja je iznenadile one koji su za nju uopšte i čuli je da su na delovima Antarktika i Arktika izmerene temperature za 40, odnosno 30 stepeni veće od proseka. Stručnjaci smatraju da sam ovaj događaj nema mnogo veze sa klimatskim promenama, ali ako nastavi da se dešava, biće znak nečeg velikog. Svakako ovo nije prvo povećanje temperatura na svetu i ne predstavlja iznenađenje. Svi primećujemo da je svako leto rekordno toplije od onog prethodnog i taj trend ne deluje da će prestati. Kako kažu istraživanja naučnika Ujedinjenih nacija, u najboljem slučaju, do 2040. godine, temperatura će na globalnom nivou porasti za 1,5 stepeni. A to je najbolji slučaj. 

Rat u Ukrajini novi ekološki problem

„Novi problem koji se pojavio je rat u Ukrajini koji dosta zagađuje svojim delovanjem“, dodaju iz FFF Serbia. Nije ništa čudno to što jedan rat utiče na klimu, ali ovaj rat možda ima i gore posledice nego drugi budući da se radi o regionu poznatom po rudarstvu (Donbas), gde je ekološka situacija već loša, a može postati samo gora usled bombardovanja. Takođe, Ukrajina je, nažalost, poznata i po jednoj nuklearnoj katastrofi i postoje ozbiljne pretnje da se nekakav sličan problem ponovi, ukoliko dođe do nekog nekontrolisanog raketiranja, a postojali su strahovi i oko samog rukovanja Černobiljem, koji su sada umanjeni od kako su ruske trupe napustile taj rejon. Još jedan problem, koji je posledica sankcija upućenim Rusiji, konkretno onoj u vezi sa letenjem, je to što svi letovi sada idu improvizovanim rutama. To znači da ne idu najkraćim putem, te da je emisija ugljen-dioksida veća.

Fotografija: Pixabay / ds_30

Naravno da to nije sve što muči prirodu. Kako kažu iz FFF Serbia, mnoge države i dalje ne shvataju ozbiljnost klimatskih promena.

„Automobili su i dalje glavno prevozno sredstvo, jednokratna plastika je u širokoj upotrebi, okružuju nas fabrike, MHE, masovne seče šuma, divlje deponije…“, naglašava FFF Serbia. Sve to su stvari koje države mogu da zabrane ili umanje, ali to ne čine, što je prilično neodgovorno prema građanima i samoj prirodi. Neke države su ipak rešile da skrate sebi muke oko nekih stvari, a i Srbija je, makar na papiru, odlučila da se bori protiv nekih vrsta zagađenja. Na primer, već neko vreme su plastične kese zabranjene za prodaju, tačnije, samo one biorazgradive bi trebalo da su dostupne. Ipak, ko je otišao u pekaru u protekle dve godine, zna da su plastične kese i te kako u opticaju. Mnogi brendovi su ih, doduše, izbacili iz upotrebe i papirne kese su nikad popularnije. To, ipak, ne rešava problem. 

Šta je rešenje?

„Ono što vlada može da uradi je da motiviše svoje građane da promene svoje navike edukacijom ili pak nekim vidom subvencija, zabrana i besplatnih uzoraka (npr. zabrana prodaje i proizvodnje plastičnih kesa uz deljenje besplatnih cegera). Besplatan gradski prevoz i jeftinije cene međugradskih voznih i autobuskih karata su još jedno od rešenja. Takođe i prelazak na obnovljive izvore poput solarnih panela i vetroelektrana. Bolje kontrolisanje otpada i njegovo češće recikliranje“, navode iz FFF Serbia kao vidove rešenja. 

Što se tiče nas samih, ključna je promena navika.
„Ono što svako od nas kao pojedinac može da uradi je da promeni neke od svojih navika. Ne možemo svi sve, ali i mala promena je promena. A mogućnosti su velike, višekratne flašice, cegeri, bicikl, gradski prevoz i voz, sortiranje smeća iz domaćinstva, pa i sam izlazak na proteste“, zaključuje FFF Serbia.

Naslovna fotografija: Markus Spiske / Pexels

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još