Ako vam je uskraćeno biračko pravo na dan glasanja, kome da se žalite?

Promenama seta izbornih zakona iz januara 2022. godine promenjene su procedura kao i prava birači kad mogu da zatraže poništavanje rezultata glasanja. 

Za razliku od prethodnih izbornih ciklusa, ta mogućnost biračima je sužena i sada će moći da zatraže poništavanje glasanja na biračkom mestu na kojem su glasali samo ako je lično njima uskraćeno biračko pravo.  

Kad birač može da podnese zahtev?

Zakon o izboru narodnih poslanika u članu 148 navodi da birač može podneti zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu na kojem glasa ako ga je birački odbor neosnovano sprečio da glasa ili ako mu je na biračkom mestu povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje.

Situacije u kojima, na primer, može doći do toga da birački odbor  spreči birača da glasa su:

  • ako je upisano da je birač već glasao, a birač ima biračko pravo na tom biračkom mestu (ne postoji zakonska mogućnost da BO dozvoli biraču da glasa)
  • ako mu birački odbor ne dozvoljava da glasa jer biraču u ličnoj ispravi razlikuje prezime, a ostali podaci su isti (ime i JMBG) (dešava se npr. nakon promene bračnog statusa)
  • Ako biraču nije omogućeno da glasa tajno (nije mu garantovana privatnost iza pararavana za glasanje)

U kom roku birač može da podnese zahtev?

Birač može u roku od 72 časa od zatvaranja biračkog mesta da podnese zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu na kojem je upisan u izvod iz biračkog spiska. 

Biračka mesta se zatvaraju u 20 sati, tako da u slučaju izbora koji se održavaju 3. aprila rok za podnošenje zahteva za poništavanje glasanja je 6. april do 20 sati.

Kome birači podnosi zahtev?

Za raziku od prethodnih izbora kada su birači prigovore podnosili Republičkoj izbornoj komisji, sada se zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu podnosi prvo loklanim izbornim komisijama. 

Spisak sa kontaktima svih izbornih komisija možete naći na sajtu Republičke izborne komisije na ovom linku. Zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu može se podneti lično ili poštom.     

Lokalna izborna komisija o zahtevu birača mora da odluči i da odluku objavi na sajtu Republičke izborne komisije u odeljku prigovori u roku od 72 sata od prijema zahteva.

Šta ako zahtev birača bude odbijen?

U slučaju da lokalna izborna komisija odbaci ili odbije zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu, birač ima pravo da podnese prigovor na odluku o zahtevu Republičkoj izbornoj komisiji. Rok za podnošenje ovog zahteva je 72 sata od trenutka kad lokalna izborna komisija svoju odluku objavi na sajtu Republičke izborne komisije.

RIK o prigovoru birača takođe ima 72 sata da donese odluku i objavi je na svom sajtu u odeljku prigovori. 

Ukoliko i RIK odbije ili odbaci prigovor, birač ima još jednu mogućnost, a to je da žalbu na rešenje RIK-a podnese Upravnom sudu. Da podnese žalbu Upravnom sudu, birač ima rok od 72 sata od momenta kad je RIK na svom sajtu objavio rešenje o žalbi birača. Odluka Upravnog suda je pravnosnažna i protiv nje se ne može pokrenuti vanredni pravni lek, odnosno birač više nema mogućnost žalbe.

Kako popuniti zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu?

Zakon o izboru narodnih poslanika u članu 149 propisuje da zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu mora da bude razumljiv i da sadrži sve ono što je potrebno da bi po njemu moglo da se postupi. U suprotnom, ako je zahtev za poništavanje glasanja nerazumljiv ili nepotpun, organ nadležan da o tom zahtevu odluči donosi rešenje kojim ga odbacuje.

Zahtev trebalo bi da sadrži sledeće podatke: 

  • označenje organa koji je nadležan da odluči po zahtevu;
  • ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta, broj telefona i adresu za prijem elektronske pošte birača
  • potpis podnosioca zahteva;
  • tačno označenje biračkog mesta (naziv opštine, odnosno grada u kojem se nalazi biračko mesto i broj biračkog mesta) i tačan opis radnje uz naznačenje ko je i kada tu radnju preduzeo;
  • činjenice na kojima se zasniva zahtev
  • dokazi

Obrazac ZP-4 na kojem se popunjava zahtev za poništavanje glasanja na biračkom spisku možete preuzeti na stranici RIK-a. Veoma je važno da zahtev bude kvalitetno popunjen i da se ostave tačni podaci za kontakt kako bi se umanjila mogućnost da bude odbačen kao nerazumljiv ili nepotpun. 

Šta birači mogu da urade na dan glasanja primete nepravilnosti koje se ne tiču direktno njih?

Na dan glasanja moguće su razne nepravilnosti kao što su:

  • narušavanje tajnosti glasanja brača
  • vođenje paralelne evidencije birača
  • kupovina glasova
  • glasanje bez dokumenata
  • glasanje bez prethone provere UV lampom
  • da je birač upisan da je već glasao
  • biraču nije dozvoljeno da glasa, a on tvrdi da je upisan u birački spisak
  • fizički incident
  • prisustvo neovlašćenog lica na biračkom mestu
  • „bugarski voz“, odnosno unapred popunjeni listići za glasanje
  • pritisci na birače i članove odbora
  • snimanje na biračkom mestu
  • deljenje propagandnog materijala na biračkom mestu

U slučaju da birač primeti neke od navedenih nepravilnosti na biračkom mestu, a ne tiču se direktno njega, prigovor koji podnese neće se razmatrati.

Birači te nepravilnosti mogu da prijave policiji i tužilaštvu, ili da o tome obaveste Posmatračku misiju Crte na broj 063/591-585 i dobiju savet kako da postupaju.

Izvor: CRTA
Tekst je nastao u saradnji sa kampanjom ideglas

Naslovna fotografija: cottombro / Pexels

Komentari

Leave a reply

Molimo Vas, unesite komentar
Please enter your name here

Preporučujemo

Instagram

Jachim zoomira nedelju

Preporučujemo

Najnovije

GLEDAJ

Još